Kolindine nabacane izjave o plaći od osam tisuća eura djeluju kao obećanja nigerijskih prinčeva

Robert Fajt / CROPIX

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Osijek predizbornog govora izrekla slučajno ili namjernu jednu neistinu, koja bi mogla ostaviti dojam istine pa zavarati neupućene promatrače. Riječ je o obećanju da će mladi moći raditi iz Hrvatske putem interneta i zarađivati mjesečno 8000 eura.

Kolinda: Imam dogovor s nekim državama da Hrvati rade preko interneta za 8000 eura

Evo o kojim poslovima se radi

Naime, riječ je o novcu kakav ne dobivaju iskusni programeri, web developeri i softver developeri, što se vrlo lako može provjeriti na Glassdoor, web stranici koja prikuplja podatke o prosječnoj plaći u raznim zanimanjima diljem svijeta. Riječ je o bruto iznosima od 65 do 85 tisuća američkih dolara – u Sjedinjenim Američkim Državama. Identične svote “vrte” se u Kanadi, Irskoj, Njemačkoj uz manje razlike.


Preračunato u eure, to je godišnje 76.250 eura bruto ili 567.290 kuna. Mjesečno je to iznos od 6354 eura. Vrijedi ponoviti, riječ je o bruto iznosu, što znači da se ovisno o poreznoj politici određene zemlje treba oduzeti određeni postotak pa je cifra niža. Vrijedi ponoviti i da je riječ o iskusnim zaposlenicima na najodgovornijim pozicijama, što znači da vrlo rijetko imaju privilegiju raditi od kuće, a još manje na drugom kraju svijeta.

Oni koji imaju manje od pet godina iskustva imaju plaće niže za otprilike 20 posto, dok oni koji rade od kuće, odnosno “na daljinu”, dobivaju dvaput ili triput manje plaće. Primjerice, velike tehnološke kompanije sa sjedištem u Irskoj imaju podružnice po cijelom svijetu, ponajviše u Indiji, čak i u Armeniji, Bugarskoj, Rumunjskoj. I plaćat će ih mjesečno između 1500 i 3000 eura neto, ovisno o standardu zemlje iz koje dolaze, poreznoj politici, važnosti i veličini posla. Isto bi vrijedilo i za Hrvate koji bi na taj način radili, što znači da ne bi na mjesečnoj razini bili ni blizu 8000 eura.

Toliku plaću nemaju ni vođe timova u razvijenim zemljama

Toliku plaću nemaju ni lideri timova programera i developera u razvijenim zemljama. Dakle, oni koji su nadređeni onima koji bi trebali raditi iz ureda ili od kuće.

Kad smo kod kuće, ako se vodimo prosječnim primanjima programera u Hrvatskoj, situacija je još gora po izjavu koju je bez previše savjetovanja, informiranja i argumenata “izbacila” predsjednica. Izvršni direktor (CEO) Bornfighta & Mediatoolkita Tomislav Grubišić, prije tri mjeseca dao si je truda pa na analizi 3000 hrvatskih programera otkrio njihovu prosječnu plaću.

“Ovogodišnja prosječna plaća programera je gotovo 10.000 kuna, a prosječna plaća senior i lead programera koji radi preko paušalnog obrta je 17.000 neto”, naveo je Grubišić u analizi.

Riječ je o oko 1280 eura u prosjeku, odnosno, za one najstručnije nešto više od 2250 eura. Potrebno je znati da senior programer u prosjeku ima osam godina radnog iskustva. Podosta manje od spomenutih 8000 eura.

Jandroković stao u obranu predsjednice

Iako je predsjednik Sabora Gordan Jandroković “skočio” u obranu predsjednice, svi zajedno morali bi sjesti i smisliti načine kako ublažiti tvrdnje koje nisu istinite. Ili, priložiti konkretne kompanije ili organizacije, vrstu posla, poziciju, traženo iskustvo, imena ljudi koji nude posao i načine kako bi to u Hrvatskoj radom “na daljinu” bilo moguće nešto što nije na radnim mjestima najbogatijih i najrazvijenijih država svijeta.

Jandroković: Milanović nešto mulja, predsjedniku s karakterom rugaju se čak i u Prnjavoru

Ili, “izvući” se tvrdnjom kako je riječ o godišnjoj plaći. No, 8000 eura godišnje je 60 tisuća kuna, što znači da bi mladi primali 5000 kuna… Ne djeluje tako bajno.

Istovremeno, same izjave o tolikoj plaći tako “nabacane” bez konkretnih objašnjenja djeluju poput internetske prevare koje završi u neželjenoj elektroničkoj pošti, zajedno s molbama nigerijskog princa da mu se financijski pomogne, ili obećanjem da se uz uplatu može do dobitnog listića na lutriji, pišu Vijesti.hr.

Komentari