Zviždač otkriva kako su se izvlačile milijarde iz tvrtke Danka Končara

screenshot

Danko Končar jedan je od desetaka aktera afere izvlačenja novca iz Južnoafričke Republike. Jedan je čovjek prvi o tome javno progovorio.

“Strah me nije. Što je bilo, bilo je. Samo ovaj trenutak postoji, ne postoji ni prošlost ni budućnost”, kazao je. Miodrag Kon nekad je bio desna ruka Danka Končara i osoba od njegova velikog povjerenja. “On je mene predstavljao kao Danka Končara u Južnoj Africi”, dodaje.

Končar je 2005. preko tvrtke Kermas postao većinski vlasnik rudarske tvrtke Samancor, drugog najvećeg svjetskog proizvođača kroma i ferokroma. Kona, svog daljnjeg rođaka, postavio je za jednog od direktora. Primao je mailove koje i Končar, imao uvid u povjerljive dokumente, bio s njim na tajnim sastancima, znao za brojne poslove, pa i kako se skriva novac od prodaje. Kon objašnjava kako je poslovao Samancor. Proizvode je prodavao kupcima putem offshore tvrtke – sličnog naziva – Samchrome za proviziju. Detalji tog ugovora ostali su, kaže, skriveni manjim dioničarima.

Malta je jedna od svjetskih poreznih oaza i raj za one koji žele skriti stvarni promet, utajiti, umanjiti porez, oprati ili izvući novac. Direktori iz Samancora upravo su ondje osnovali offshore tvrtku.



Istraživao ju je i Dewald Van Rensburg, novinar južnoafričke istraživačke redakcije AmaBhungane. “Osnovali su privatnu marketinšku kompaniju na Malti i dali su joj ekskluzivno pravo da prodaje krom. Ta se tvrtka zvala Samchrome. Nije bila u vlasništvu Samancora, već Končara. To je velik sukob interesa. On zarađuje od provizije za marketing, tvrtke koju zastupa”, tvrdi Van Rensburg.

On se dijelio, kaže, između Končarova Kermasa i IMR-a, a tako nisu oštećeni samo mali dioničari, južnoafrički sindikati i radnici, već i država. “Na sve te razlike koje su ostvarene i realizirane u inozemstvu Samancor je trebao platiti 28 % poreza”, otkriva zviždač. Procjenjuje da su direktori izvukli oko pola milijarde dolara u pet godina.

Zviždač Kon sve potkrepljuje mailovima, financijskim izvještajima Samancora i Samchroma na kojima je vidljiva razlika u prihodima. “Za 2007. godinu bila je oko 147 milijuna dolara ostvarena razlika. Taj je novac išao prema vlasništvu. Vlasništvo je bilo pod vlasništvom Kermasa i Končara”, otkriva tajni izvor.

Nisu samo transakcije na Malti sporne već i prodaja dionica jedne tvrtke iz sastava Samancora kineskoj državnoj tvrtki. Za tu prodaju Samancor je trebao dobiti 225 milijuna dolara, ali sav novac nije, kaže, završio na računu tvrtke.

“Sinosteel je platio Samancoru 100 milijuna dolara, a 125 milijuna dolara je završilo na računima Kermasa, odnosno Danka Končara”, objašnjava zviždač. I za tu tvrdnju ima dokaze – mailove koje je banka slala tvrtki. “Banka obavještava da je 75 milijuna i 25 milijuna pristiglo na račun Samancora, a sljedećeg dana ili poslije toga obavijestili su da je na računu Kermasa u Londonu odobreno 125 milijuna dolara. Time nisu sva sredstva stigla Samancoru, već je veći dio pripao Končaru”, dodaje Kon.

Sve dokaze koje je Miodrag Kon prikupio kada je otišao iz tvrtke 2010. godine ponio ih je sa sobom kada se prvi put susreo s odvjetnikom koji zastupa udruženje rudarskih i metalurških sindikata AMCU. Bilo je to 2015. Dokazi su analizirani i donesen je zaključak da je zviždač kredibilan.

Sastavljena je svojevrsna tužba na više od 500 stranica i poslana Samancoru i Visokom sudu u Johannesburgu. Za izvlačenje novca sumnjiče ukupno 20 bivših i sadašnjih direktora. “U ovom trenutku ne znamo tko je sve bio uključen u transakcije, a tko je u potpunosti nevin. Vjerujemo da je 1,9 milijardi američkih dolara izvučeno iz Samancora”, kazao je odvjetnik Johan Lorenzen.

Tvrtka Samancor taj sindikat ne priznaje, a zviždača je nazvala malicioznim i oportunističkim jer je tražio nadoknadu za informacije koje je dao – ako sindikat dobije natrag izvučeni novac. “Mislim da je gospodin Kon u ovome iz pravih razloga. Vjeruje da je nepravda učinjena i on to hoće popraviti. Ali i da je oportunist i ako ovo čini zbog financija, kompenzirat će mu se samo ako se tvrdnje dokažu. Ako je 1,9 milijardi dolara izvučeno iz Samancora i oduzeto od radnika, ako on dobije kompenzaciju, neka, što se mene tiče”, dodaje Lorenzen.

Najavili su i vlastitu istragu. Upućen je mail na adresu tvrtke Samancor kako bi se doznalo je li istraga dovršena, ali odgovor nije došao. Kao ni Visoki sud u Johannesburgu. Odvjetnik kaže da dokument prevode na više jezika i da ga planiraju slati na adrese direktora.

Danko Končar trenutačno je u Južnoafričkoj Republici. Na upit novinara o tužbi sindikata rekao je da to nije tužba, već spis kojim se traže dodatni dokazi od suda. Negirao je sve što mu zviždač stavlja na teret i kazao da ga on želi uništiti.

Negirao je da je dio novca od kineske tvrtke završio na njegovu računu. “Što se mene tiče, sve su knjige na raspolaganju. Ja mirno spavam”, poručio je u telefonskom razgovoru Danko Končar.

Iz tvrtke Samancor Končar je izašao 2009., a sporna tvrtka na Malti na kraju je ugašena, a knjige zatvorene. “Kada je završio sa svojim interesima u Samancoru, otišao je u Finsku. Tamo je pokrenuo novi biznis – Afarak. I za taj biznis koristi tvrtke na Malti”, dodaje istraživački novinar Dewald Van Rensburg.

U Istri Končar ima mnogo tvrtki koje nose naziv Kermas. Bave se raznim djelatnostima. Vlasništvo nekih također je na Malti. Iza njih stoje i on i uža rodbina. Uglavnom nemaju zaposlenih, a jedna tvrtka s jednim zaposlenim je 2018. godine ostvarila promet od čak 150 milijuna kuna. Danko Končar u Hrvatskoj je spasitelj posrnulih tvrtki, a u Južnoafričkoj Republici jedan od onih koje sindikat sumnjiči za izvlačenje novca. prenosi Provjereno Nove TV.

Komentari