Znanstvenici: Treba stvoriti opširnu bazu znanja o svim mogućim virusima kako bi se spriječio nastanak novih pandemija

Kako predvidjeti na kojem će se mjestu ponovno pojaviti smrtonosni tropski virus poput ebole, vjerojatno najzaraznije vrste virusa na svijetu? Otkako se prvi put pojavila u malom gradu na rubu tropske šume u Kongu, zaraza se proširila kroz sedam afričkih država, piše Guardian.

Znanstvenici se slažu da bi krajnji cilj trebao biti stvaranje opširne baze znanja o svim mogućim virusima kako bi se spriječio nastanak novih pandemija.

Potaknuti izbijanjem brojnih epidemija u posljednjih nekoliko desetljeća, znanstvenici poduzimaju korake za uspostavljanje opširne baze podataka o virusima na temelju koje bi se moglo predvidjeti sljedeće izbijanje virusa koji prenose životinje.

U nekim slučajevima zaraza je izbila i u velikim gradovima, zbunjujući pritom lokalne i svjetske vlasti kojima jedino u tom slučaju preostane da reagiraju što je brže moguće. Međutim, David Redding, istraživač s Instituta za zoologiju u Londonu vjeruje da bi se, uz dobru bazu podataka, širenje izuzetno nepredvidljivih virusa čiji su uzročnici životinje, a koji prelaze na ljude, itekako mogle predvidjeti.

Redding i tim ekologa koji istražuju bolesti sa sveučilišta u Londonu (UCL) stvorili su računalni model koji prati i obuhvaća procese narušavanja okoliša i društvenih promjena poput krčenja šuma, razvoja urbanih sredina, praćenja životinja koji su potencijalni prijenosnici, klimatskih promjena i promjena u temperaturi, praćenja oborina pa čak i proučavanja staništa. Na temelju tog modela točno su predvidjeli mjesta posljednjih triju žarišta zaraze, ali nisu pogodili točno vrijeme.

Treba stvoriti genetski ‘imenik’ virusa

Reddingova mapa pokazala je da su se žarišta ebole pojavila na očekivanim mjestima, u Gabonu i Kongu, ali i u zemljama koja nikad prije nije imala slučajeve izbijanja bolesti.

“Još je rano reći imamo li pouzdan obrazac praćenja rizika od izbijanja zaraza, ali iskoristili smo cjelokupno znanje koje smo imali o tome kako klima i staništa zajednički stvaraju pogodne uvjete za razvoj zaraze i njenog prijenosa na ljude i o tome gdje je najvjerojatnije da će ljudi i životinjski prijenosnici biti u kontaktu”, kazao je Redding.

Znanstvenici vjeruju da u zoonotske bolesti, odnosno bolesti izazvane virusima koji su sa životinja prešli na čovjeka, spada i SARS-CoV-2 virus koji uzrokuje bolest COVID-19. Dosad se za predviđanje takvih bolesti oslanjalo na nadziranje i pripravnost. “Nadziranje se odnosi isključivo na identificiranje prvih slučajeva zaraze, odnosno pronalaženje nultog pacijenta i na pravovremenu reakciju. Svaki virus koji predstavlja prijetnju u budućnosti već postoji. Zašto onda čekati?”, kaže Dennis Carroll, bivši direktor Američkog ureda za pandemije i nadolazeće prijetnje.

Kate Jones, pročelnica Odjela za ekologiju i biološku raznolikost na sveučilištu u Londonu (UCL) koja je surađivala s Reddingom, kaže da ne postoji razlog zbog kojeg se taj isti model ne bi primjenjivao kako bi se predvidjela buduća izbijanja zaraze preko 200 drugih zoonotskih bolesti pa tako i novog koronavirusa.

Za vrijeme administracije američkog predsjednika Baracka Obame, Carroll je u sklopu programa Predict radio na tome da sakupi više od dva milijuna uzoraka sline i sluzi tisuća vrsta ptica i sisavaca s ciljem stvaranja sistema za upozorenje. “Moramo bolje razumjeti naše ekosisteme i potencijalna žarišta. Dobar primjer za to je prognoziranje vremena. Prije 50 godina bili smo veoma ograničeni, ali danas smo u stanju postaviti prilično precizne prognoze. S virusima smo, nažalost, u fazi u kojoj smo bili s vremenskim prognozama prije 50 godina. Treba nam puno više informacija i modela kakve imaju i meteorolozi kako bismo unaprijedili znanje o virusima. Postoji više od 4 500 vrsta koronavirusa. Zašto ih ne bismo mogli dokumentirati u cijelosti?”, kazao je Carroll.

Krajnji cilj bio bi stvaranje opširne baze podataka otvorenog pristupa o virusima koja ne samo da bi pomogla u predviđanju mjesta i vremena sljedeće epidemije, već bi pomogla i farmaceutskim kompanijama da unaprijed pripreme lijek.

Pandemije su kao teroristički napadi

Ekolog Richard Ostfeld smatra da je najbolji način da se predvidi širenje zoonotskih bolesti jest usredotočiti se na staništa na koja je ljudsko djelovanje najviše utjecalo. “Postoji kriva predodžba o tome da se bolesti najviše pojavljuju džunglama i divljinama kakve gledamo na televiziji, ali to nije točno. Najopasnija mjesta su ona gdje su prirodna područja pretvorena u urbane sredine, masovna poljoprivredna zemljišta i pašnjake”, rekao je Ostfeld.

U prilog tome ide i povećana globalna želja za konzumacijom svježeg mesa čija se potražna učetverostručila od 1961. godine unatoč tome što se broj sisavaca, ptica i ribe prepolovio. Zbog toga se mogućnost prijenosa životinjskih bolesti na čovjeka znatno povećala. “Zbog pretjerane upotrebe antibiotika, neprirodnih dijeta i premalo prostora, tvornice u kojima se proizvodi hrana postale su leglo za patogene koji nakon što zaraze životinju, mogu prijeći i na nas”, kaže Sam Sheppard, evolucijski biolog.

“Nalazimo se u dobu pandemija. Tretiramo ih kao odgovore na prirodne katastrofe, čekamo da se dogode i nadamo se da ćemo onda brzo uspjeti razviti dobru strategiju za oporavak, u ovom slučaju cjepivo, ali to nije tako. Još uvijek nema cjepiva za virus SARS iz 2002. godine niti za HIV, a ni za Zika virus. Moramo u budućnosti ozbiljno poraditi na prevenciji, a ne samo na pravovremenoj reakciji. Pandemije su kao teroristički napadi. Znamo otprilike njihov izvor, ali ne znamo kad će se dogoditi sljedeći napad. Stoga ih trebamo tretirati na isti način: identificirati sve moguće izvore i eliminirati ih prije nego nastupi sljedeća pandemija”, rekao je Peter Daszak, direktor neprofitne organizacije EcoHealth Alliance, piše Rtl.hr 

Komentari