Droga je jedan od onih pojmova koji je poznat svima. Kako mladima tako i starima, a korijeni zlouporabe droga u Hrvatskoj potječu iz 1969. godine. Osvrnuvši se na današnje uhićenje dilera u dolini Neretve koji su nakon višemjesečnog kriminilističkog istraživanja pali u ruke policije, komentirao je Željko Cvrtila, stručnjakom za sigurnost.
Otkrio je mnogo zanimljivih ali i poražavajućih činjenica, kao i to da je kokain danas definitivno najzastupljeniji. Na pitanje je li Balkanska ruta čija se trakavica proteže već dugi niz godina i dalje aktualna, Cvrtila nam je potvrdno odgovorio.
“Balkanska ruta uvijek je aktualna. Riječ je o procesu kolanja robe, koja kreće od mjesta proizvodnje putem posredničkih država do krajnjih korisnika na toj ruti. Tako imamo sjevernu rutu koja ide preko Srbije i Hrvatske, kao i južnu koja ide iz Crne Gore, a dolazi k nama”, priča nam i napominje kako se droga prevozi i brodovima koji se iskrcavaju u luke u Pločama, Rijeci i ostalima.
Kokain – nekada droga bogatih
Kao što smo mogli i primijetiti kroz medije, kokain je droga koja se najviše raspačava i koja je na tržištu najzastupljenija, slaže se Cvrtila.
“Droga koja je bila droga bogatih je kokain, a sad je sve više dostupna i srednjem sloju. Gram koji košta sto eura nekada je bio lako dostupan samo menadžerima i ljudima čije tvrtke imaju velike prihod”. Naime, kako su se povećavale plaće, tako je ova vrsta droge postala prihvatljivija i onim “običnim ljudima”.
Pandemija švercerima mrsi račune
Pandemija koronavirusa svijet je suočila sa sasvim novim pravilima i načinom života koji je suprotan onome kojim smo do nedavno živjeli. Ni švercerima nije ništa bolje. Njihov posao je sada nešto teži i kompliciraniji.
“Preprodavačima je svakako pandemija otežala rad. Manje je kolanje ljudi, no sigurno su se pronašle metode kako dostaviti drogu na kućna vrata”, nastavlja i dodaje kako je najveća zapljena sintetičkih droga i marihuane, jer nisu skupe, a najviše ih konzumiraju mladi i to na ulicama ili pak u klubovima. S druge strane, heroin puno opasnija situacija.
Kroz razgovor dotaknuli smo se i pitanja kako roditelji mogu zaštititi svoju djecu od konzumacija droge i je li to uopće moguće.
“O tome se prije svega treba razgovarati u obitelji. Roditelji moraju svoju djecu upozoravati na sve opasnosti vezane uz drogu. Mislim da bi po školama trebala biti puno jača kampanja kao što je jedno vrijeme i bila, dok je danas ona vrlo slabo zastupljena. S druge strane, na cesti bi trebalo biti puno više policajaca, koje smo defakto izgubili. Prije su po kvartovima bile stalne ophodnje, a danas se to znatno smanjilo”.
Pošast droge sve veća, dileri došli na svoje
Upravo manjak policajaca dilerima ide u prilog i počinju se ponašati nonšalantno. Jer u vrijeme kada su bile česte ophodnje kvartovima vjerojatnost da će da će diler biti vrlo brzo uhićen je bila visoka, no danas je stvar za njih puno povoljnija.
“Sada kada vide da nema nigdje nikoga i da mnogi na tome lagodno zarađuju, jednostavno dolazi do pošasti droge kako po kvartovima tako i po klubovima i kafićima gdje se droga otvoreno nudi. Ne znam je li sustav gubi bitku s ovim problemom, ali činjenica je ta da je administracija MUP-a složena tako da je veliki broj ljudi po kancelarijama, odnosno, na pozicijama gdje policajca uopće ne treba”, objašnjava Cvrtila.
Nekada je primjerice u samom sjedištu Ministarstva bilo 50 ljudi, a danas ih ima tri do četiri tisuće, također nekada je bilo pet policijskih uprava, danas ih je dvadeset.
“Stvara se ogroman broj administracije i to jednostavno ‘pojede’ pojedince koji bi trebali biti na terenu. Također se Policija u zajednici pokazala totalno neefikasnom, baš naprotiv dodatno je razdijelila policiju”, kaže i naglašava kako je ovdje ključan organizacijski faktor. Također ne možemo reći da nam nedostaje policajaca jer je činjenica ta da na sto tisuća stanovnika imamo iznadprosjećan broj policajaca naspram europskih zemalja. Stoga je očito da nisu dobro operativno raspoređeni.
“Drastično treba mijenjati organizaciju. Ljudi koji su na visokim pozicijama često imaju nekakve političke pozadine i naravno da je tome šefu teško reći da ide raditi u policijsku postaju. Takvim bi osobama trebalo onemogućiti da ta politička pozadina utječe na karijeru, ali mislim da Božinović to nema snage napraviti”, završava Željko Cvrtila za Dnevno.hr.
