Hrvatska se može pohvaliti velikim poljoprivrednim površinama, ali ne i produktivnosti i učinkovitosti prirodnih resursa, jer je ispod prosjeka EU.
Proizvodnja je toliko mala da ne zadovoljava potrebe stanovništva, turizma, prehrambene industrije, izvoza. Upravo o problemima u poljoprivredi u Terapiji govorila je Željka Rački-Kristić, urednica Agrokluba.
“Napokon bismo trebali krenuti u otkupljivanje zemljišta. To je rak rana hrvatske poljoprivrede. Rascjepkana zemljišta i jako male parcele koje treba ukrupniti jer se na malim parcelama ne može proizvesti dovoljno. Tako da se nadamo da će nakon 30 godina krenuti komasacija”, govori.
Dodaje da Zakon o poljoprivredi doživljava 19. izmjene. “Na terenu baš nije najbolje stanje, a natječaja je jako malo raspisano. Nadamo se da će se s tim izmjenama ubrzati ta dodjela zemljišta i krenuti s proizvodnjom. Birokracija je sve zakočila”.
Komentirala je Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji obuhvaća i poljoprivredu.
“Ono što se planira je Zakon o komasaciji, a napokon bi trebali zaživjeti i logističko-distributivni centri, odnosno hladnjače za voće i povrće gdje bi konačno dobili mjesto za skladištenje. Govori se i o digitalizaciji, pametnoj poljoprivredi, gdje više ne bi bilo ‘fali ti jedan papir’. To su ti neki planovi do 2026. godine pa ćemo vidjeti što će se dogoditi”.
‘Mladima treba dati više prostora jer imaju volju’
Ističe da se konačno uključuje i ljude koji imaju velika znanja u procese izrade planova.
Na pitanje koliko mladi ljudi sudjeluju u razvoju poljoprivrede navodi da ih ima dosta. “Mladi su inovativniji, tehnologija im je dobro poznata te se ne ustručavaju komentirati i tražiti svoje”. Naglašava da mladima treba dati više prostora jer imaju volju.
Komentirala je i afere u poljoprivredi rekavši kako uvijek netko pokušava zlouporabiti i uzeti si neke novce. Smatra da je takvih sve manje, provode se kontrole te je plan, kako naglašava, da se u kontrolu ide dronom.
Osvrnula se i na povezanost poljoprivrede i turizma.
“Već tri desetljeća pričamo o povezivanju plave i zelene Hrvatske. Ima nekih pomaka, ali to još nije to. Turizam treba gledati za cijelu zemlju, a ne samo za more, i taj domaći proizvod treba plasirati svugdje. Imamo tri autohtone pasmine svinja – turopoljska, banijska šara i crna slavonska. Mogli bismo turiste pozvati i upoznati ih i s drugim krajevima zemlje i proizvodima. Moramo to što imamo iskoristiti”.
Smatra kako je nelogično da izvozimo pšenicu, a uvozimo tijesto. “I dalje izvozimo sirovinu, a uvozimo gotov proizvod. Nedostaje nam prerađivačkih kapaciteta, da gotov proizvod stavimo na tržište i plasiramo po hotelima, restoranima,… Malim OPG-ovima treba dati više prostora da mogu turistima pokazati što imaju”, zaključuje.
