Studenti koji su se vratili iz područja na kojima je proširen koronavirus, naročito iz Italije, trebaju biti u samoizolaciji u kampusima i pod zdravstvenim nadzorom, a ako su bili u kontaktu sa zaraženim osobama trebaju se testirati, poručeno je u petak sa skupa na zagrebačkom Medicinskom fakultetu.
Na skupu na Medicinskom fakultetu, gdje su uz ministra zdravstva Vilija Beroša i članova Nacionalnog stožera civilne zaštite bili dekani i drugi vodeći ljudi zagrebačkog Sveučilišta, zdravstveni stručnjaci govorili su o mjerama i postupcima za sprečavanje širenja koronavirusa.
Na zagrebačkom Sveučilištu studira 80.000 studenata, zaposleno je oko 8000 ljudi i puno je vanjskih suradnika, a svi oni trebaju dobiti objektivne informacije o novoj infekciji i kako se ponašati, rekao je dekan Medicinskog fakulteta Marijan Klarica.
“Fakulteti su mjesta gdje se studenti okupljaju u velikom broju, imamo studenata iz različitiih zemalja, također imamo organizirani smještaj i prehranu za studente. Zato su potrebne posebne preporuke, uz one koje inače provodi epidemiološka služba”, kazala je zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin.
Studenti koji su se vratili iz područja zahvaćenih epidemijom koronavirusa, a Hrvatskoj su najbliže četiri regije u Italiji, moraju biti u samoizolaciji koju treba organizirati u kampusima.
Ako se zna da su bili u kontaktu s osobom koja je zaražena koronavirusom izvan Hrvatske i ako razviju simptome, onda se kod njih mikrobiološkom obradom treba isključiti koronavirus.
Preporuka je i da se provode opće mjere zaštite: učestalo pranje ruku, provjetravanje prostorija i boravak na otvorenom.
Također se preporuča predavačima koji dolaze iz Italije da predavanja održe video-linkom.
“Cilj je da pokušamo broj zaraženih održati na pojedinačnim slučajevima. Dva nova potvrđena slučaja su kontakti prvozaraženih tako da bi se moglo reći da situaciju imamo pod kontrolom”, rekao je Beroš.
Pročelnica Katedre za infektivne bolesti i zavoda na kojem se liječe osobe s koronavirusom u Klinici za infektivne bolesti Adrijana Vince rekla je da 81 posto zaraženih ima blaži oblik bolesti, koji je nalik blažoj gripi.
Teži oblik bolesti, prema dosadašnjim podacima, ima 10 do 15 posto oboljelih.
Smrtnost među zdravima 0,9 posto
Smrtnost među zdravim ljudima iznosi 0,9 posto, kod starijih od 70 godina 8 posto, a među starijima od 80 godina 15 posto. Smrtnost među srčanim bolesnicima je 11 posto, navela je Vince.
“Infekcija je blaža od pandemijske gripe kad se radi o pedijatrijskim slučajevima, a koronavirus je 13 puta teže dobiti nego ospice”, istaknuo je pedijatrijski infektolog Goran Tešović iz Klinike za infektivne bolesti.
U dječjoj populaciji koronavirus je blaži nego u odraslih, smrtnost u populaciji od 10 do 19 godina je 0,2 posto, pri čemu nije preminuo nitko mlađi od 9 godina.
Dok među odraslima češće obolijevaju muškarci, u dječjoj dobi više obolijevaju djevojčice, pa je tako među devetero zaražene djece u Kini bilo sedam djevojčica. Trudnice takođe nisu u velikom riziku, kaže Tešović.
U petak su potvrđena dva nova slučaja zaraze koronavirusom, što znači da ih je u Hrvatskoj ukupno pet, a novi oboljeli su osobe bliske onima dosad zaraženim.
