Ministar financija Zdravko Marić bio je gost u emisiji N1 televizije. Govorio je o trošarinama na alkoholna pića, bezalkoholna pića i duhanske proizvode, Uredbi o plaćama te nacionalnom programu reformi.
Na početku se osvrnuo na uredbu o trošarinama na alkoholna i bezalkoholna pića i duhanske proizvode.
“Kao što smo već prošle godine najavili, u okviru tog četvrtog kruga porezne reforme da ćemo i sukladno zakonskoj obavezi kad govorimo o alkoholu i alkoholnim pićima donijeti nove uredbe. I nećemo nikad, niti smo ikad zanemarivali učinke tih industrija. To su legitimne industrije koje posluju u Republici Hrvatskoj po hrvatskim zakonima, plaćaju poreze, zapošljavaju ljude, stvaraju nekakvu vrijednost. No, ne zanemarujemo i onaj javnozdravstveni aspekt. Tu su kolege iz Ministarstva zdravstva u nekoliko navrata i sa svoje strane izricali da bi bilo dobro i da se kroz poreznu politiku napravi jedan na neki način iskorak”, rekao je Marić.
Komentirao je i kritike stručnjaka koji su kazali kako se šećeri mogu pronaći i u drugim proizvodima, a ne samo u bezalkoholnim pićima.
“Slažem se ja s tim razmišljanjem, ali opet ponavljam. To je jedan od razloga. Nije isključivi razlog. Kao što neki pokušavaju stvoriti ovdje da je to samo iz razloga prevencije ili samo isključivo zdravstvene prirode ili samo iz razloga punjenja proračuna. Ne, to je kombinacija više faktora”, pojašnjava Marić.
“Oporezivanje bezalkoholnih pića ide od 1994. godine. I sada smo unijeli tu jednu varijabilnost. Daje se jedan stimulativniji porezni tretman oni koji imaju manji udio šećera, ali i da napravimo jednu vrlo jasnu razdiobu između pojedinih pića”, dodaje.
Poskupljenje cigareta
Ministar je objasnio kako je došlo do nove uredbe o trošarinama koji se odnose na duhanske proizvode.
“I dijalog s ministrom zdravstva, kao i s ostalim kolegama u ministarstvu i Vladi i industrijom. Uz sve ovo što sam sada rekao, ne možemo zanemariti ni aspekt geopolitičke i geostrateške pozicije i u konačnici činjenicu da Hrvatska ima najdužu fizičku granicu sa zemljama koje nisu članice Europske unije. S tim u vezi treba uzeti i neka iskustva koja smo mi sami imali. Opet ću ponoviti, što s ilegalnim prijenosom roba – duhana i duhanskih prerađevina, ali i legalnim. Tu ne možemo zanemariti taj aspekt. I onda u svemu tome kada pokušavate balansirati, naravno da rješenje s kojim izlazite van, kao što smo mi sada napravili, nikad neće u potpunosti pomiriti nerijetko suprotstavljene ciljeve. Mi smo u svemu tome pokazali vrlo veliku otvorenost”, objasnio je Marić.
Istaknuo je kako što se tiče alkohola, Hrvatska je druga odozdo po oporezivanju alkohola, ispod Hrvatske je samo Bugarska.
“Ne smatramo da će doći do nekih većih poremećaja na tržištu. To je već sve akceptirano u ovogodišnjem proračunu. Kada gledate efekt 12 mjeseci ove tri mjere je na razini oko 550 milijuna kuna kada uzmemo u obzir sve tri stavke, s obzirom na to da se ne može uvesti uredba na snagu prije 1.4., to je onda nešto preko 400 milijuna kuna”, kazao je.
Stanje u zdravstvenom sustavu
“Što se tiče zdravstva, u nekoliko navrata i kroz prihodnu stranu proračuna, ukinuli smo dva doprinosa za zapošljavanje, a povećali onaj zdravstveni doprinos. Dakle, ne možemo reći da smo okrenuli leđa. Ja sam puno puta kao ministar financija to rekao da je moje mišljenje da prihodnom stranom i samo uključivo upumpavanjem novca u zdravstveni sustav ne riješavamo financijsku održivost zdravstvenog sustava”, rekao je ministar.
Komentirao je i reforme koje bi išle u cilju racionalizacije troškova u zdravstvu.
“Kada otvaramo i općenito govorimo o toj temi, treba uzeti u obzir i osoblje, infrastrukturu i u konačnici mrežu bolnica, sustava financiranja, itd. Ići nepripremljeno u neku reformu, mislim da nije dobro. Ako govorimo o racionalizaciji, ne možemo zanemariti dostupnost i kvalitetu usluge”, kazao je Marić.
U Vladi je u četvrtak održan još jedan u nizu sastanka vezano uz dugove liječnicima za prekovremene sate.
“Kolega Beroš i njegov tim će voditi te razgovore dalje. I naravno, sukladno tome ćemo dogovoriti kako će to dalje ići i koji će biti u konačnici output. Što se tiče samog planiranja proračuna, tu nema nekih velikih tajni u smislu predviđanja takvih okolnosti. Ti novci kao takvi nisu planirani, ali poštujemo odluke suda. I u konačnici taj razgovor koji se vodi na razini socijalnih partnera i ministarstva, vidjet ćemo kako će se to razvijati”, ističe Marić.
Marić je rekao kako je nebrojeno puta govorio o problematici plaća i kako smo se prošle godine svi uvjerili koliko je to kompleksno.
“Činjenica je da imamo sustav u koji je bilo previše intervencija raznoraznih. Svaki kolektivni ugovor i dodatak dovede nešto novo. Sad imate jedan gordijski čvor. Treba sjesti i uzeti vrijeme i napraviti jedno resetiranje sustava”, naglašava.
“Teško je decidirano reći kad će to biti. Mi smo si dali rok od jedne godine. Model koji trebamo mi pronaći bi trebao biti onaj koji će poticati rad, a ne nerad. Moj je interes kao ministra, ja želim imati mehanizam nagrađivanja ljudi koji rade”, dodaje.
Upitan hoće li u mandatu ove Vlade Uredba o plaćama biti gotova, Marić je kazao: “Ja mislim da neće. Treba nam jedno određeno vrijeme i da si damo truda za to. Onog časa kad se to i napravi, nemojmo misliti da će to biti rješenje za vijeke vjekova”.
Nacionalni program reformi
“Postoje određene mjere koje smo planirali učiniti u ova dva i pol mjeseca. Nešto što nije spomenuto, jedna od tih mjera je Zakon o plaćama i ta mjera neće biti ispunjena. Štrajkom nismo riješili problematiku plaća u državnim i javnim službama”, rekao je Marić.
Ističe kako je apelirao na sve kolege u svim ministarstvima da svatko u svom resoru učini maksimalno da ispuni te obveze.
Na pitanje kolika je motivacija ministara da to učine sad kad je Vlada pri kraju mandata i kada su u tijeku unutarstranački izbori u HDZ-u, odgovara: “2016. imenovan sam za ministra u Vladi, nedugo nakon toga imali smo pad vlade i išli smo na prijevremene parlamentarne izbore. Mi smo u prvoj godini mandata radili na prijedlogu porezne reforme. Ja sam i 2016. bio jednako motiviran kao i danas”.
“Mi kao zemlja članica, skrbeći o svojim građanima, gledamo prije svega i svoje interese. U ovom trenutku između ostalog jako važan segment su kohezijska politika, zajednička poljoprivredna politika, itd. Naravno da mi želimo kao najmlađa zemlja članica biti netto primateljica”, istaknuo je zaključno za N1 ministar financija Marić.
