Zastupnici su izglasali novi Zakon o strancima. Peti krug porezne reforme ide u drugo čitanje

Foto: Screenshot

Hrvatski sabor izglasao je u srijedu većinom glasova novi Zakon o strancima po kojem se više neće utvrđivati godišnja kvota za zapošljavanje stranaca, te kojim se jasnije propisuju odredbe vezane za ulazak, boravak i rad stranaca u Hrvatskoj.

Pritom nije prihvaćen nijedan od ukupno 32 amandmana koje su podnijeli oporbeni zastupnici, dok je prihvaćen tek jedan i to onaj saborskog Odbora za zakonodavstvo koji je tehničke prirode.

Vlada prema novom zakonu više neće donositi odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, već će poslodavci biti u obvezi prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provedbu testa tržišta rada.

Ako se utvrdi da nema nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, poslodavci će tada podnositi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova, koje će po službenoj dužnosti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražiti mišljenje za zapošljavanjem konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca. Postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, uključujući provedbu testa tržišta rada, pred nadležnim tijelima trajat će najviše 30 dana.

Zakona propisuje i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja poput tesara, zidara, konobara, mesara te u slučaju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.

Prema novom zakonu uvodi se i novi institut dugotrajne vize, takozvane vize D, u slučaju da je državljaninu treće zemlje odobren privremeni boravak zbog rada, spajanja obitelji, studiranja, istraživanja i srednjoškolskog obrazovanje.

Novina je i propisivanje te povoljnije reguliranje privremenog i stalnog boravka za pripadnike hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva, a koji imaju potvrdu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz to, pod povoljnijim uvjetima i članovi obitelji hrvatskog državljanina mogu steći stalni boravak, kao i stranci maloljetna djeca koja imaju odobren privremeni boravak u trajanju od tri godine, a jedan od roditelja ima odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište.

Zakon propisuje i mogućnost reguliranja privremenog boravka takozvanim digitalnim nomadima, odnosno strancima koji obavljaju poslove digitalnim putem za inozemne poslodavce. Zakon o strancima stupa na snagu od 1. siječnja 2021.

Peti krug porezne reforme ide u drugo čitanje

Sabor je u drugo čitanje poslao zakonske prijedloge iz petog kruga porezne reforme kojima se predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, te stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna.

Riječ je o četiri prijedloga izmjena zakona, o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Prema najavama iz Vlade, novim se krugom ukupno porezno rasterećenje penje na 10 milijardi kuna, a raste i prema 11 milijardi, kada se dodaju i neoporezivi primici, primjerice nagrade zaposlenika, topli obrok, prijevoz.

Hrvatski sabor u srijedu je također ovlastio Vladu da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora dok on ne zasjeda donošenjem zakona koji se inače donosi svake godine. Zakonom o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora Vlada je dobila ovlast da uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te pitanja koja prema Ustavu može uređivati samo Sabor.

To ovlaštenje vrijedi samo za razdoblje u kojem Sabor redovito ne zasjeda, od 15. prosinca do 15. siječnja, te od 15. srpnja do 15. rujna iduće godine.

Vladine Uredbe koje će biti na snazi na dan stupanja na snagu zakona (10. prosinca 2020.) ostaju na snazi, a najdulje do 30. studenoga 2021.

Sabor je donio po hitnom postupku i izmjene Zakona o osiguranju kojima se zakonodavstvo usklađuje s direktivom EU-a koja se odnosi na prilagodbu za volatilnost na nerizične kamatne stope (izmjena postojećih 100 baznih bodova na 85 baznih bodova).

Komentari