Zašto su se Hrvati pomamili za bijegom iz grada na selo: Ovo nam se čini kao najispravnije ulaganje u budućnost

ilustracija/pixabay

Sve više parova i obitelji odlazi iz gradova na selo i gradi kuće prirodnim materijalima, piše u nedjelju Večernji list, navodeći da se tzv. permakultura raširila Hrvatskom.

Stara kuća zemljanog poda, u kojoj je ljeti ugodno svježe, a zimi toplo kao u raju, za sve koji su imali baku na selu zasigurno je među ljepšim uspomenama. Malo je takvih kuća, drvenih ili zidanih mješavinom zemlje i slame, očuvano, a još manje baka u njima živi.

Ali, neki plivaju kontra struje koja većinu i dalje nosi prema gradu i općenito, kako se smatra, modernijem životu. I to ne od jučer. Istina, na prve se slučajeve preseljenja iz grada na selo, pogotovo ako su to bile starinske, nekonformne kuće, gledalo kao na ekscentričnost.

U međuvremenu, taj stil života dobio je ime. Trend je krenuo sedamdesetih iz Australije, a danas zaljubljenici u prirodu i ekoaktivisti, koji biraju živjeti permanentnu agrikulturu (tzv. permakulturu) i svjesno oblikovati život i svakodnevicu po načelima samoodrživosti, više ni kod nas nisu rijetkost.

Hrvatska već ima i svoje diplomirane dizajnere permakulture, a već nekoliko godina taj spoj tradicionalnih znanja, klasične znanosti i novih spoznaja o uzgoju hrane, uređenju vrta, korištenju prirodne energije, gradnji… kod nas doživljava pravi mali bum.

Kuće od slame, drveta i gline nije jednostavno ni jeftino sagraditi, ali su čvrste i zdrave, glina je lijek. Ovo nam se čini kao najispravnije ulaganje u budućnost, stalo nam je da svojim načinom života pridonosimo održivosti planeta.

Čitao sam članke u kojima je pisalo da se kuće od slame mogu izgraditi za 500 dolara, no to je daleko od istine, kaže permakulturni dizajner Kruno Ladišić, donosi Večernji list.

Komentari