Zakon o obnovi ne uključuje viziju modernog Zagreba

profimedia

Na okruglom stolu koji je ususret sutrašnjoj saborskoj raspravi o predloženom zakonu o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa organizirao Most, kao prioritet istaknut je povratak građana u stanove, a potom strategija i vizija za moderni urbani Zagreb koju zakon o obnovi ne uključuje.

“Na pragu je donošenje novog zakona, a niti su oštećeni građani upoznati sa značenjem i dosegom konstrukcijske obnove, njihovim pravima, ali i obvezama, u obnovi koja se financira i javnim novcem, niti je šira zainteresirana javnost dobila jasno objašnjenje za što će se, odnosno koliko smisleno, trošiti proračunski novac”, istaknula je u utorak Mostova saborska zastupnica i organizatorica okruglog stola Marija Selak Raspudić.

Sudionici su u raspravi otvorili prijeporna pitanja vezana uz zakon, ali i ponudili moguća rješenja koja uključuju dugoročno promišljanje kvalitetne i održive obnove Zagreba i okolice. Ključnim smatraju nedostatak strategije i pitanje kakav grad želimo te hoće li se dozvoliti stručnjacima da cjelovito artikuliraju i usmjere njegovu obnovu i razvoj.

Potrebno je cjelovito rješenje, obnova nije samo konstrukcija

Tihomir Jukić s Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta istaknuo je da je novi zakon vezan na obnovu i poboljšanje konstrukcije, a ne na cjelovitu obnovu.

“Nama je važno i prioritetno da se stanovnici što prije vrate u svoje stanove, jer bez toga obnova nema smisla. Ali, nužno je istaknuti da obnova nije samo konstrukcija, već i unutarnji prostor, blok, promet”, naglasio je, dodavši da za to sada nema novaca, ali i da se cjelovito rješenje može pripremiti za ubuduće.

Smatra da je za to potrebna valorizacija objekata, cijelog blokova zgrada, ulice, cijelog Donjeg grada, a ne da se rješava samo jedna kuća bez sagledavanja cjeline. Također, treba razlučiti što napraviti odmah, kako bi stanovnici mogli normalno živjeti, a što obuhvatiti cjelovitim rješenjem za što će trebati vremena.

Josip Galić s Katedre za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo Arhitektonskog fakulteta istaknuo je da je novi zakon korektan kao mjera rješenja problema za ljude koji su izvan svoga doma, ali da nedostaje vizija razvoja i strategije ako je to rješenje za Zagreb.

“Država treba poticati, a ne ograničavati, višu razinu obnove, jer postoje stanari koji hoće više uložiti u svoje nekretnine i treba im omogućiti aktivni i progresivni pristup, a ne da ih ograničava donošenjem raznih mjera i sprječava samoinicijativu”, poručio je Galić.

Problem prava vlasništva i moguća korupcija

U svom izlaganju profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Vedrana Pribičević ključnim je istaknula pravo vlasništva ocijenivši da tu vlada “priličan džumbus” jer su u jednoj zgradi privatni vlasnici, državni ili gradski stanovi te zaštićeni najmoprimci, što je 70 godina star problem koji dolazi na naplatu.

Pribičević problem vidi i u trošku te gdje naći taj novac, dok se profesorica Sunčana Roksandić s Katedre za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta osvrnula na problem moguće korupcije prilikom obnove.

“Svi smo odgovorni i to je bitno istaknuti. Korupcijom se dugo bavim, i iščitavajući zakon, naglašavam da su moguće zloporabe koje su već bile vidljive na primjeru naljepnica koje su zgrade dobivale, a na pojedinim objektima su se mijenjale ovisno o trenutku za koji je bila ključna naljepnica”, istaknula je, dodavši da je pravnike nužno uključiti u izradu zakona.

Komentari