U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, u Saboru je zastupnica Ružica Vukovac komentirala Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2019. godinu.
Vukovac tvrdi kako je službena statistika važna, ne samo u nacionalnim, nego i u međunarodnim okvirima jer omogućuje usporedbu pojedinih aspekata društvenoga i ekonomskog razvitka s drugim zemljama.
“Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju integriran je statistički sustav Republike Hrvatske u Europski statistički sustav, čime nam je omogućeno uspoređivanje podataka Republike Hrvatske s podacima država članica Europske unije”, poručila je Vukovac.
Po svim pokazateljima smo na samom dnu svih relevantnih ljestvica
Vukovac je komentirala i provedbu Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2019. godine gdje je planirana provedba ukupno 284 statističke aktivnosti, od čega je velika većina i provedena.
“Postavlja se pitanje imamo li mi u Hrvatskoj upotrebljive baze podataka i koristimo li ih na kvalitetan način? Poštujući pravila temeljem kojih Državni zavod za statistiku prikuplja i obrađuje podatke, ostaje nejasnim zašto se naše institucije ne koriste tim i takvim podacima”, zapitala se zastupnica Domovinskog pokreta.
“Primjerice, kada govorimo o poljoprivredi, uvažavajući činjenicu da jedini u Europskoj uniji imamo Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu – mi zapravo ne znamo točan broj OPG-ova, ne znamo niti što točno oni proizvode, ili koliko vlasnika istih su obveznici plaćanja doprinosa kao i poreznih davanja? Državni zavod za statistiku te podatke ne prikuplja. Njih ćemo možda doznati popisujući poljoprivredu. No, što ako nam osobe kod kojih se vrši popis daju krive ili netočne podatke?”, zapitala se Vukovac.
Hrvatska poljoprivredna komora ne može održati legalne izbore u svojim redovima
“Kada pitate poljoprivrednike što misle o navedenoj problematici, oni će vam reći da je tome tako zato jer veliki broj uposlenika u Ministarstvu poljoprivrede ima registriran OPG i da se upravo zbog njih skriva stvarno stanje na terenu”, poručila je te dodala da je isto i kod evidencija o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Kako kaže, iako je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu definirana obveza vođenja evidencija o obradivim površinama, mi te evidencije ipak nemamo, nemamo niti bazu podataka o plaćanju ili eventualnom ne plaćanju iznosa zakupa poljoprivrednog zemljišta.
“Odete li malo među građane moći ćete ćuti kako se niti koncesije ne izmiruju redovito. Privatne tvrtke detektirale su broj neobrađenih hektara na području teritorija Republike Hrvatske, ne Državni zavod za statistiku, ne državne institucije”, istaknula je.
Vukovac tvrdi kako je moguće je do ovo nije posao Državnog ureda za statistiku, no u spomenutom uredu radi preko sedam stotina uposlenika koji za svoje aktivnosti godišnje troše oko stotinu milijuna kuna proračunskih sredstava. Prema Vukovac trebamo se zapitati imamo li pravo i na gore navedene podatke, a sve u cilju jačanja transparentnosti sustava i izjednačavanja građana pred zakonom.
“Zadržat ću se na poljoprivredi. Unutar izvješća obrađeni su samo podaci o ratarskoj proizvodnji. Iako je izvješće za 2019. godinu, imamo dostupne pokazatelje tek za 2017. i 2018.-u godinu. U 2018. proizvodnja uljane repice u Republici Hrvatskoj je bila 155.842 tone, što predstavlja povećanje od 14,8 posto u usporedbi s proizvodnjom u 2017. , proizvodnja kukuruza bila je 2.147.275 tona, što predstavlja povećanje od 37,7 posto. U 2018. proizvelo se 245.188 tona soje što je za 18 posto više nego u 2017., a pšenice se proizvelo 738.363 tone što je povećanje od 8,2 posto u odnosu na 2017. godinu”, objasnila je Vukovac.
Nastavno na ove podatke, poručuje Vukovac, ‘obični smrtnik’ očekuje poveznicu s proizvodnjom mesa i mlijeka u Republici Hrvatskoj jer bi ratarska proizvodnja trebala biti u funkciji stočarske proizvodnje. No, ne i u Hrvatskoj, uvjerena je Vukovac.
“Razlog zašto nećete u Izvješću naći podatak o stočarskoj proizvodnji je taj što se proizvedene spomenute količine žitarica iz Hrvatske izvoze. One ne služe za ishranu stoke jer stoke više nema. No, niti o tim pokazateljima nemamo podataka u ovom Izvješću Državnog ureda za statistiku”, zabrinuta je Vukovac.
Zašto naša struka šuti?
Zaključno, Vukovac je komentirala kako u Izvješću piše da je nastavljen rad na razvoju statistike agrookoliša u suradnji s drugim institucijama: Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.
“Iskreno, ne razumijem rad spomenutih institucija ukoliko povežemo stvari. Proizvodnja žitarica u Hrvatskoj raste. Za proizvodnju žitarica nužno je koristiti umjetna gnojiva dobivena kemijskim putem. Uništavanjem stočarstva uništilo se i dostupnost i mogućnost korištenja prirodnih gnojiva. Navedene institucije unutar problematike „agrookoliša“ na ovu temu nemaju ništa za reći”, primijetila je Vukovac.
Zaključno, upitala je kolege zastupnike: – Zašto naša struka šuti? Zar svako izvješće koje dođe nama na stol mora prikrivati stvarno stanje u našoj zemlji, pa čak i Izvješće o statističkim aktivnostima?
