Nema sektora koji epidemija izazvana koronavirusom nije zaljuljala, pa tako i financije. Manje se investira, manje troši. No oporavak i bolja vremena morat ćemo pričekati. Na pitanje kolio dugo odgovorio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Vujčić kaže da su dva razloga za optimizam.
“Prvi je taj da smo na proljeće imali lockdown, potpunu karantenu, što je usporilo rast gospodarstva. Nakon toga smo imali dosta brzi oporavak, imali smo turističku sezonu koja je bila bolja od naših očekivanja, imali smo isto tako brz oporavak industrije i građevinarstva, s tim da su ugostiteljstvo i usluge ostali na nižim razinama i za njih ćemo oporavak morati duže pričekati. Međutim sve prognoze, i one MMF za svjetsko gospodarstvo i za eurozonu, tako i za nas, su sada bolje nego što su bile na proljeće”, ustvrdio je.
Rekao je da su prognoze pada BDP-a za ovu godinu 8 %, a rasta za iduću 5,2%.
“Neizvjesnosti su bitno veće nego što su izgledale prije mjesec dana zbog porasta novih slučajeva zaraze koronavirusom. Vidjet ćemo kako će se razvijati epidemiološka situacija, kako će izgledati epidemiološke mjere te kako će sami ljudi reagirati. Vi ne morate imati epidemiološke mjere da bi se ljudi ustezali od izlazaka, kupovine… Mi već sada vidimo da potrošački optimizam, koji je brzo rastao, sad se opet počeo spuštati zbog broja novih slučajeva”, objasnio je Vujčić.
Kaže da je bitno i što će raditi zemlje u našem okružju jer ako one idu u snažnije epidemiološke mjere to će se odraziti i na nas.
Lockdown nas je na proljeće stajao 22 mlrd kn, Vujčić ističe da bi još jedan imao vrlo visoku cijenu.
“Na proljeće smo vidjeli da je cijena jednog takvog lockdowna vrlo vrlo visoka i ona stvara dugove za budućnost”, poručio je, prenosi HRT.
Rekao je da se epidemija u proljeće jako odrazila na naš proračun velikim rastom deficita i javnoga duga.
“Međutim za iduću godinu mi očekujemo da će proračunski deficit biti manji od 3%, to nam je jedan od uvjeta za ulazak u eurozonu, da ćemo imati snažan pad udjela javnoga duga u BDP-u i da ćemo imati značajan rast BDP-a, preko 5%”, optimističan je guverner HNB-a.
Smatra da bi nam kriza bila puno lakša da smo već u eurozoni jer bi u tom slučaju imali podršku Europske središnje banke i Europskog stabilizacijskog mehanizma.
Rekao je da je hrvatski bankarski sustav stabilan.
“Naš je bankarski sustav jedan od najstabilnijih u EU-u. Mi smo prošli i analizu naših 5 banaka prije ulaska u bankarsku uniju koja je pokazala da su naše banke stabilne i da ljudi mogu biti mirni i da će banke podnijeti i ovu krizu i eventualno pogoršavanje situacije ako do njega dođe”, poručio je. Pohvalio je ponašanje naših banaka u ovoj krizi.
Ne očekuje da ćemo u idućoj godini imati tako snažan oporavak da se vratimo na razinu BDP-a iz 2019.
“To očekujemo tek 2022. Tek bi se 2022. trebali vratiti na razinu BDP-a iz 2019., odnosno nešto ga malo i prijeći. Znači da smo mi izgubili godinu i pol dana rasta BDP-a i da smo izgubili jedan dio BDP-a koji neće biti moguće vratiti. Oporavak je već počeo ali smo izgubili jedan dio standarda građana”, rekao je guverner HNB-a.
