Srbija mora nastaviti svoj europski put, no neće se odreći prijateljstava na istoku, poručio je predsjednik Aleksandar Vučić i naveo da je Moskva svoje operacije na istoku Ukrajine branila upravo presedanom Kosova u međunarodnom pravu koji je učinio Zapad, prenosi Index.
U jučerašnjem obraćanju javnosti Vučić nije izravno rekao hoće li se Srbija pridružiti sankcijama EU i zapadnih zemalja Rusiji, ali je istaknuo da je ruski predsjednik Vladimir Putin braneći interese svoje zemlje potegnuo upravo argument Kosova.
“Želeći zaštititi ruske interese, našao je pravnu osnovu za upad u Ukrajinu, političko-pravni odnos koji štiti odlukama Suda pravde i presedanima koje su učinile zapadne zemlje na teritoriju Republike Srbije”, protumačio je Vučić Putinov nedavni razgovor s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom.
“Putin je povukao argument koji nije lagan”
Putin je stanje s proglašenjem nezavisnosti i međunarodnog priznanja Kosova stavio u kontekst dviju samoproglašenih separatističkih republika na istoku Ukrajine koje Moskva priznaje. Kosovo je, kao nekadašnja autonomna pokrajina u okviru Srbije, 2008. proglasilo neovisnost koju je priznalo više od polovica zemalja članica UN-a te većina država eurobloka izuzev pet članica EU.
Kosovo nisu priznali ni Vatikan te stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a Kina i Rusija, a u kontekstu situacije u Ukrajini ruski predsjednik je u razgovoru s Guterresom 26. travnja ustvrdio da je ista situacija i s izražavanjem volje stanovnika Krima i Sevastopolja, kao što je bila s proglašenjem nezavisnosti Kosova.
“Putin je povukao argument koji nije lagan, a mi bismo rekli da nije isto. Putin će reći da je na Krimu proveden referendum i da će u Donjecku i Luhansku biti u skladu s onim što je uradilo Kosovo”, rekao je Vučić.
Ocijenio je da je situacija službenog Beograda “promijenjena svakako na lošije” poslije izjava predsjednika Putina, no smatra da on “nije imao namjeru naštetiti Srbiji”, već je “kosovsko pitanje… postavio u zaštitu ruskih interesa”.
Vučić je u obraćanju inzistirao na tome da se Beograd ne odriče europskog puta
Pridruživanje eurobloku strateški je interes od kojeg Srbija ne odustaje, rekao je Vučić i obrazložio. Bez europskog okruženja i bez europskih investicija te cijelog političko-pravnog okvira kroz koji je prolazila, Srbija “ne bi mogla biti najbrže rastuća europska ekonomija u posljednje dvije godine”, rekao je.
Istodobno, “Srbija neće gaziti i gasiti prijateljstva na istoku”, kazao je i poručio da ga ne interesira “sila pritiska” sa zapada. Izbjegao je izravno reći hoće li se Beograd pridružiti Washingtonu, Bruxellesu i zapadnim zemljama u pogledu sankcija Rusiji, no Srbija neće nacionalizirati rusku imovinu jer je to “nemoralno” i nepošteno.
Na pitanje novinara mogu li se Beograd i Moskva dogovoriti o sudbini Naftne industrije Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazpromnefta, te postoji li šansa da ruski većinski dio bude nacionaliziran, Vučić je odgovorio da “Srbija nije nacionalizirala Rusiji ništa”.
“Mi ne otimamo imovinu”, rekao je i dodao da “nema dileme” da će biti posljedica zbog neuvođenja sankcija Rusiji uz poruku: “To je cijena naše politike.“
