Vučemilović o parafiskalnim nametima: Imamo skupu državu za građane i poduzetnike

Vesna Vučemilović/Patrik Macek/PIXSELL

Saborska zastupnica dr. sc. Vesna Vučemilović u Saboru je u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta upozorila na manjkavosti novog prijedloga Zakona o šumama.

“Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma je jedan od preko 400 parafiskalnih nameta koje naši poduzetnici i građani plaćaju. Samo da podsjetim parafiskalni nameti ili neporezna davanja objedinjavaju različita davanja koja nisu porez te nisu prihodi državnog proračuna. Poduzeća i  građani plaćaju na ime parafiskalnih nameta milijarde svake godine. Prema dostupnim podacima za 2018. godinu, ukupno opterećenje raznim vrstama davanja u toj godini iznosilo je 8.708.225.664,60 kn”, ukazala je Vučemilović.

Vučemilović se osvrnula na iznose parafiskalnih nameta koje građani plaćaju ističući HRT pristojbu i naknadu za obnovljive izvore kao najskuplje.

HRT pristojba je relikt jugokomunističkog nasljeđa

“HRT pristojba je relikt jugokomunističkog nasljeđa, a koja se plaća ne zato što konzumirate uslugu tj. gledate neki od četiri programa već zato što posjedujete televizor.  O tome što i kako se financira tim novcima neću trošiti riječi jer ovih deset minuta je premalo”, poručila je Vučemilović.

Dodaje kako je naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma među deset najvećih neporeznih davanja koja plaćaju poduzetnici dok prvo mjesto drži Naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije koja sjeda na račun Hrvatskog operatera tržišta energije HROTE.

 

“Milijarde se slijevaju temeljem ove naknade, a gdje i kako završavaju vidjet ćemo po završetku afere Krš Pađene i potencijalnih drugih afera vezanih uz vjetroelektrane koje su nepresušan izvor medijskih afera zbog premijskog modela i prelijevanja novca naših građana i poduzetnika u privatne džepove”, jasna je bila Vučemilović.

Poduzetnici godinama ukazuju na parafiskalne namete

Vučemilović je navela neke od najčudnijih parafiskalnih nameta, a to su: Naknada za provjeru potpunosti dokumentacije u postupku izmjene rješenja o registraciji sredstava za zaštitu bilja, naknada za ovlaštenje pravnih osoba za ispunjavanje propisanih uvjeta za proizvodnju predmeta opće uporabe i meni osobno jedna od najnepotrebnijih u digitalno doba je naknada za troškove ispisa rezultata i slanje poštom.

“Poduzetnici već godinama ukazuju na probleme vezano za parafiskalne namete. Uz to što smatraju kako je visina ovih nameta neprimjerena mišljenja su da za uplaćene iznose ne dobivaju nikakvu uslugu, pravo ili dobro. Pa tako brojni ističu kako plaćaju članarinu HGK, a nikada nisu koristili nijednu njihovu uslugu. Nemaju nikakav utjecaj u slučaju kad dolazi do povećanja parafiskalnih nameta, a ovrhe zbog HRT pristojbe su toliko česte što najbolje govori o načinu naplate ovih nameta”, poručila je zastupnica Domovinskog pokreta.

Plaćamo željeznicu, a Slavonci nemaju direktnu liniju za Zagreb

“Uz tehnički pregled vozila, plaćamo naknadu za uporabu javnih cesta. Osnova je 215 kuna. Iznos zavisi od vozila. A u svakoj litri motornog goriva plaćamo opet naknadu od 80 lipa za ceste, 20 lipa za autoceste i 20 lipa za željeznicu. A još treba platiti i vožnju autocestom. To znači da nijedna cesta kojom se mi vozimo nije besplatna za naše prijevoznike i građane, a za strance su sve ceste koje nisu auto ceste besplatne. Svi mi iz Slavonije plaćamo željeznice u svakoj litri motornog goriva, a nemamo nijednu izravnu liniju za Zagreb. HŽ nazivaju izravnim linijama putovanje koje počnete vlakom pa se malo vozite autobusom pa opet vlakom. U kojoj državi na svijetu osim u Hrvatskoj izravna linija podrazumijeva dva presjedanja i nekoliko prijevoznih sredstava. Prema Slavoniji nema niskopodnih vlakova, a na nekim dionicama vlakovi voze 60 pa čak i 20 km/h. O zapuštenom stanju i izgledu zgrade glavnog željezničkog kolodvora u Osijeku reći ću samo da stranac koji slučajno zaluta u neki vlak pa dođe na osječki kolodvor vjerojatno misli da je izašao iz vremeplova koji ga je bacio u davnu prošlost, a ne iz vlaka”, konstatirala je Vučemilović.

Lista besmislenih nameta je preduga i prepuna apsurdnih situacija

Zastupnica Domovinskog pokreta rekla je kako podržavaju smanjenje jednog od preko 400 nameta koji guše gospodarstvo i građane te im svakodnevno stavljaju omču oko vrata kroz ovršne postupke. Zapitala se je li nam trebao koronavirus da krenemo smanjivati parafiskalne namete?

Ova Vlada je imala tri i pol godine mandata u kojima su makroekonomske prilike bile izrazito povoljne. Osim što je napravljen Akcijski plan nije napravljeno ništa značajno. Zašto je članarina u HGK obvezna? Zašto nije na dobrovoljnoj osnovi kao u većini zemalja koje često ističemo kao primjer”, pitala je Vučemilović.

Zaključno, naglasila je kako se nada da je ovo početak temeljite reforme i smanjenja te ukidanja neporeznih davanja odnosno parafiskalnih nameta.

Komentari