Proteklih dana naširoko se pisalo o velikoj hrvatskoj diplomatskoj akciji uvoza ruskog cjepiva “Sputnik V”. Govorilo se o čak milijun doza koje bi Rusi isporučili Hrvatskoj, a iz neslužbenih su izvora slani signali da bi Hrvatska preko HALMED-a, naše agencije za lijekove i medicinske proizvode, tražila zaobilazni put dok se ne dobije odobrenje europske agencije (EMA).
“Rusija je spremna dostaviti Hrvatskoj cjepivo “Sputnik V”. Ono na čemu radimo je da razmatramo s Hrvatskom agencijom za lijekove što se pravno može učiniti”, izjavio je Plenković prije tri dana. No, i tada se ogradio i rekao da ćemo pričekati da EMA odobri cjepivo da se može koristiti.
Svatko traži svoj put. EK je toga svjesna
Taktika je – kako se moglo iščitati od vladinih izvora – bila jasna. Hrvatska bi uvezla “Sputnik V”, a čim bi EMA odobrila uporabu odmah bi se krenulo s cijepljenjem. No, i Halmed je paralelno dobio zadaću da daju procjenu sigurnosti i učinkovitosti cjepiva pa se ispod službene razine krenulo špekulirati hoće li Hrvatska, poput primjerice Mađarske, na svoju ruku prihvatiti “Sputnik V”. Reakcija je to na kašnjenje cjepiva zapadnih proizvođača koja je dobila krila nakon što je u medicinskom časopisu Lancet rusko cjepivo dobilo povoljne ocjene.
“Dogovorena je određena suradnja. Na struci je da nađe put interventnog uvoza ruskog cjepiva. Ne znam je li dovoljno siguran put koji je koristila Mađarska(…). Sve je više dokaza da je Sputnik učinkovit, čekamo rezultate analize je li siguran”, izjavio je prekjučer u Dnevniku Nove TV ministar zdravstva Vili Beroš koji je s kolegom iz resora vanjskih poslova, Gordanom Grlićem Radmanom, sudjelovao u pregovoru s Rusima.
Jutro poslije za Hrvatski radio još je detaljnije govorio o nabavci “Sputnika V”, a i tada je govorio da Hrvatska traži svoj put.
“Svakoj vladi je u interesu voditi brigu o zdravlju građana, nije nelegitimno tražiti izvore cjepiva i izvan EU, pogotovo kada isporuka unutar EU-a šteka. Svatko traži svoj put. EK je toga svjesna.”
Ursula von der Leyen povukla ručnu
Rusi su također potvrdili pregovore. Glasnogovornik veleposlanstva Matvej Sidorov poručio je da su spremni “diplomatskim kanalima dati impuls da se isporuka ubrza”, a prema njegovim procjenama ona bi se mogla riješiti u roku od dva do tri tjedna.
No, čim je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zatražila odgovor od Rusije zašto nude milijune doza cjepiva, a vlastito stanovništvo ne procjepljuju u bitnoj mjeri naši su, čini se, ‘povukli ručnu’. Njene riječi odjeknule su Europom, a uz Hrvatsku i Slovačka se pokazala kao interesent za kupnju cjepiva.
Plenković je poslije te izjave dodatno povećao oprez, pa umjesto ‘diplomatske akcije’ naglasak opet stavio na ‘provjereno i pouzdano cjepivo’. A takvim se “Sputnik V” neće smatrati dok ga ne potvrdi EMA. Dakle, time je u potpunosti odbačena ideja da bi HALMED preuzeo dio odgovornosti na sebe, kao što su to učinili Mađari.
Potvrdio je to i Beroš koji je danas prije sjednice Vlade rekao da bez odluke EMA-e nećemo donositi odluke.
“Pojedine države su tražile drugi način da njihove regulatorne agencije poput našeg HALMED-a izdaju privremena odobrenja za upotrebu neodobrenog lijeka, a naš put, zbog sigurnosti i učinkovitosti, je zatražiti dodatnu dokumentaciju i definitivnu odluku EMA-e”, rekao je.
‘HDZ promijenio kurs’
Jasno, sve i da je ‘promjena kursa’ uvjetovana porukom predsjednice Europske komisije, Beroš to ne bi rekao na glas, a za komentar hrvatskog zaokreta zamolili smo geopolitičkog analitičara Branimira Vidmarovića.
“Poruka von der Leyen nije bila upućena konkretno nama, bila više u liniji očuvanja europskog jedinstva. Europska komisija se i dalje brine da da se primjenjuju ona cjepiva koja su prošla verifikacijski mehanizam EU-a, a s druge strane, poruka je i prema Rusiji zbog toga što su odnosi između Rusije i EU na najnižoj točki. U tom kontekstu jasno je zašto von der Leyen izražava čuđenje i poziva na oprez”, kaže Vidmarović o istupu šefice Europske komisije.
Iako poruka nije upućena direktno nama, analitičar smatra da smo ipak ‘povukli ručnu’ jer se ne želimo zamjeriti vrhu EU-a.
“Obradovao sam se da smo krenuli Orbanovim primjerom i počeli gledati naš nacionalni interes, a to je zdravlje građana jer imamo na to puno pravo. Sjećamo se kad je pandemija krenula, bio je svatko za svakog, nije bilo nikakvog jedinstva. Ipak, do naše diplomacije nije došla svijest da treba nastupiti hrabro jer je kritičan trenutak”, kaže Vidmarović i dodaje kako su određeni krugovi kod nas, uključujući i premijera Plenkovića, ziheraški i ne bi se htjeli zamjeriti vrhu Europske unije.
Ne stavljaj sva jajca u jednu košaru
Kaže kako tu poziciju shvaća i razumije, ali kako to možda nije najispravniji put jer su neke zemlje, poput Mađarske, probile taj led i osigurale za sebe doze cjepiva.
“Ne vidim razloga zašto mi po hitnom postupku – i kod nas postoji ta procedura – ne nabavimo cjepiva i osiguramo se jer u konačnici vidimo da ‘cjepivni nacionalizam’, kako ga zovu, nije dobar, da opskrbni lanci nisu toliko učinkoviti, a da ne govorimo o tome da kapaciteti proizvodnje nisu dovoljni. Također, zašto bi se ograničavali jednim cjepivom jer radi se o sigurnosti stanovništva. Nema tu velike filozofije, to je po onoj ‘ne stavljaj jajca u jednu košaru’. Imena i zemlje porijekla cjepiva u toj priči su najmanje bitni.”, kaže Vidmarović.
Ipak, Vidmarović ne smatra da je oštar istup von der Leyen u potpunosti zatvorio vrata “Sputniku”. No, kod nas ga je svakako usporio.
“Mislim da nije, ne postoji izričita zabrana, postoje procedure i verifikacije na europskoj razini, ali svaka zemlja ima pravo samostalno uvoziti cjepiva preko internih mehanizama. Von der Leyen ne može narediti na sveuropskoj razini da netko nešto ne kupuje. Ali, naravno, zakočila je dolazak, kod nas svakako jer naši su se prepali. No, kako će se to u budućnosti odraziti nezahvalno je prognozirati.”
