Vladin plan kako uložiti šest milijardi eura za oporavak nakon krize izazvane pandemijom izazvao je žustre polemike. Iako službeno još nije objavljen, poslodavci su, kada su upoznati s njegovim detaljima, bili izuzetno nezadovoljni jer su procijenili da će 90 posto novca za oporavak ići preko javnog sektora.
Jutarnji list nedavno je izvijestio da je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zbog toga slala dopis Vladi, istaknuvši da investicije u privatnom sektoru brže utječu na gospodarski rast, od javnih ulaganja koja prevladavaju u nacrtu Vladinog plana.
Formalno nema ograničenja
No, zagrebački dnevnik tada je pisao i da saznaju da je “u pregovorima s Europskom komisijom dosad hrvatskoj strani jasno dano do znanja da na viši iznos izravnih potpora poduzetnicima od 10 posto raspoloživog novca ne može računati”. Činilo se, dakle, da Bruxelles ne dozvoljava da se omjer privatnih i javnih ulaganja u planu oporavka značajnije promijeni u korist privatnog sektora.
Međutim, iz odgovora koji je Telegram dobio iz Europske komisije, proizlazi da u propisima kojima je uspostavljen Mehanizam za oporavak i otpornost – RRF formalna ograničenja tog tipa ne postoje.
U propisima vezanim za RRF “ne postoje odredbe koje bi uspostavile podjelu između javnih i privatnih ulaganja”, kažu u odgovoru na naš upit, napominjući da je cilj Mehanizma da podrži rast, otvaranje novih radnih mjesta, socijalnu i regionalnu koheziju kroz “kroz koherentne pakete reformi i investicija posebno se fokusirajući na zelenu i digitalnu tranziciju”.
Kako sudjeluje privatni sektor
Sredstva se isplaćuju zemljama članicama, a krajnji korisnici financiranja mogu biti i javni i privatnim sektori kako bi se “pomoglo biznisu i građanima da se oporave od krize uz pomoć javnih sredstava”, navode iz Komisije.
“Poslovni i privatni sektor mogu imati koristi od RRF-a na različite načine, bilo izravnim potporama, zajmovima ili drugim financijskim instrumentima”, objašnjavaju dalje. Neizravno, mogu imati koristi putem javnih natječaja na kojima privatne kompanije mogu konkurirati svojim ponudama. Pritom je, ističu, potrebno paziti na pravila o državnim potporama.
Isti je odgovor Komisije dobio i Jutarnji list, koji je prvi objavio da je Vladin plan izazvao veliko nezadovoljstvo među poslodavcima koji su očekivali da će možda i polovica raspoloživih sredstava biti dostupno privatnom sektoru. Zagrebački dnevnik, međutim, piše da su im iz Komisije izbjegli konkretno odgovoriti na pitanje je li moguće da 50 posto novca za Hrvatsku doista ide za potpore za privatna ulaganja, kako traži HUP.
Razgovori s Komisijom
U Vladi, kako smo već pisali, smatraju da će privatni sektor imati koristi od plana izravno (recimo, kroz bespovratne potpore za istraživanje i razvoj), ali i posrednim putem. Primjerice, da će moći graditi vrtiće, opremati škole i tako dalje.
Predstavnici poslodavaca upravo bi danas trebali imati online sastanak s predstavnicima Komisije na kojem će tema biti nacrt Nacionalnog plana oporavka. Dokument, koji je Telegram nedavno dobio na uvid, nije još finaliziran, a njegova završna verzija mora biti poslana u Bruxelles do kraja travnja, piše Telegram.
