Vlada pripremila opsežan program predsjedanja Vijećem Europske unije

Goran Mehkek / CROPIX

Hrvatska vlada pripremila je vrlo detaljan i temeljit program predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici sljedeće godine koji će formalno biti usvojen na njezinoj sjednici u petak.

Program na pedesetak stranica, u koji je Hina imala uvid, sadrži hrvatske nacionalne prioritete i usklađen je s novim s strateškim programom EU-a za razdoblje 2019.-2024., odnosno s političkim smjernicama nove Europske komisije na čelu s Ursulom von der Leyen.

Hrvatska će idućih šest mjeseci predsjedati Vijećem EU koje se nekad zvalo Vijeće ministara i jedno je od dva zakonodavna tijela EU-a, koje čine ministri u vladama zemalja članica.

Vijeće se sastaje u različitim konfiguracijama ovisno o temi o kojoj se raspravlja i odlučuje, poput Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove itd.

Svim konfiguracijama Vijeća predsjeda resorni ministar iz zemlje predsjedateljice, osim Vijeća za vanjske poslove, kojim predsjeda visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Iako Europskim vijećem, najvišim političkim tijelom u EU-u, predsjeda stalni predsjednik Charles Michel, premijer Andrej Plenković imat će istaknutu ulogu u tri važna događaja tijekom predsjedanja – na sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan u svibnju u Zagrebu, u postizanju dogovora o sedmogodišnjem proračunu i organizaciji Konferencije o budućnosti Europe.

U ovom potonjem Hrvatska će imati veliku ulogu. Hrvatsko predsjedništvo ima zadaću pripremiti stajalište Vijeća o konferenciji, koje treba dobiti potporu svih članica, a sa strane Europske komisije za konferenciju zadužena je potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

Snažna Europa u svijetu punom izazova

“Snažna Europa u svijetu punom izazova” slogan je koji je Hrvatska izabrala za svoje predsjedanje. Program se temelji na četiri tematske cjeline, četiri stupa: Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja štiti i Utjecajna Europa.

Osim četiri krovna prioriteta u programu hrvatskog predsjedanja razrađeni su i prioriteti za svih deset konfiguracija Vijeća EU-a.

U okviru “Europe koja se razvija” hrvatsko će se predsjedništvo “zalagati za ujednačen, održiv i uključiv rast Unije koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica, njihovih regija i građana”, stoji u programu.

U drugom prioritetu, “Europe koja se razvija”, Hrvatska će poticati politike usmjerene na infrastrukturno povezivanje Unije i na zbližavanje njezinih građana, ponajprije kroz obrazovanje, kulturu i sport.

Pod trećim prioritetom djelovanje hrvatskog predsjedništva bit će usmjereno na daljnju izgradnju Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini prava. To uključuje jačanje unutarnje sigurnosti, bolju zaštitu vanjskih granica, postizanje pune operabilnosti informacijskih sustava, podizanje otpornosti na vanjske ugroze te hibridne i kibernetičke prijetnje.

“Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i daljnji gospodarski razvoj i povezanost europskog kontinenta”, kaže u dijelu pod nazivom “Utjecajna Europa”.

Vijeće za opće poslove

– Europski proračun

Vijeće za opće poslove ima horizontalnu nadležnost i odgovorno je za niz međusektorskih političkih područja. Ono između ostaloga koordinira pripreme za sastanke Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela u EU, koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica.

U najvažnije nadležnosti toga Vijeća spadaju politika proširenja EU-a i pristupni pregovori, donošenje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), to jest sedmogodišnjeg proračuna EU-a i kohezijska politika.

Hrvatsko predsjedništvo će nastojati da se u njegovom mandatu postigne dogovor VFO-u, što je jedna od najprečih zadaća koje danas stoje pred Unijom.

Kašnjenje u donošenju VFO-a za posljedicu bi imalo kašnjenje u donošenju operativnih programa bez kojih se ne mogu povlačiti sredstva iz europskog proračuna.

Hrvatsko predsjedništvo će pomagati predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, koji je sada glavni koordinator VFO-a pošto finsko predsjedništvo nije uspjelo približiti stajališta zemalja članica. Riječ je o uobičajenoj praksi kada pregovori o višegodišnjem financijskom okviru uđu u nekoliko zadnjih mjeseci, onda ih preuzima onaj tko je najneutralan, a to je predsjednik Europskog vijeća.

– Proširenje

Posebnu pozornost u okviru Vijeća za opće poslove Hrvatska će posvetiti pitanju proširenju na zemlje iz svog jugoistočnog susjedstva. To će biti tema neformalnog sastanka na vrhu EU-zapadni Balkan, koji će se održati u svibnju u Zagrebu i koji će biti najviši politički skup održan u Hrvatskoj tijekom predsjedanja. On se održava 20 godina nakon prvog Zagrebačkog samita, tada prvog sastanak na vrhu čelnika EU-a izvan teritorija EU-a. U Zagrebu je 2000. pokrenut dijalog sa zemljama jugoistoka Europa kako bi ih se integriralo u EU.

“Predsjedništvo će se usredotočiti na postizanje napretka u pristupnim procesima i u provedbi sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Albanija i Sjeverna Makedonija kandidatkinje su za članstvo i predsjedništvo će se zalagati za otvaranje pregovora s tim dvjema zemljama te za mogući napredak Bosne i Hercegovine prema statusu kandidata”, kaže se u programu predsjedanja.

Također se kaže da će predsjedništvo poticati  ispunjavanje svih mjerila potrebnih za daljnji napredak Crne Gore i Srbije u pristupnim pregovorima. Kosovo je potencijalni kandidat te će predsjedništvo posvetiti pozornost daljnjem razvoju odnosa.

U dokumentu se također navodi da je u procesu proširenja posebice važno poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavine prava, doprinos regionalnoj suradnji i razvoj dobrosusjedskih odnosa, što uključuje uključuje prevladavanje nasljeđa prošlosti, istinsku pomirbu i rješavanje otvorenih pitanja.

Politika proširenja je pod velikim upitnikom zbog otpora u nekoliko zemalja članica, prije svega u Francuskoj i Nizozemskoj. Francuska je u listopadu spriječila donošenje odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što je na više strana ocijenjeno kao “povijesna pogreška”.

– Brexit i kohezijska politika

U okviru Vijeća za opće poslove aktivnosti predsjedništva bit će usmjerene i postizanje uređenog izlaska Velike Britanije iz EU-a i početak pregovora o budućim odnosima.

Pred hrvatskim predsjedništvom je i zadaća usuglašavanja zakonodavnog paketa za kohezijsku politiku.

Pozornost će biti posvećena i jačanju temeljnih vrijednosti i načela Unije i njezine otpornosti na unutarnje i vanjske izazove.

“Predsjedništvo će nastaviti promicati vladavinu prava kao temeljnu vrijednost EU-a, zalažući se za sveobuhvatan i učinkovit pristup prevenciji, zaštiti i promicanju vladavine prava u Uniji, uz jačanje dijaloga i jedinstva država članica”, kaže se u dokumentu.

Hrvatsko predsjedništvo radit će i na utrđivanju stajališta Vijeća o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju Konferencije o budućnosti Europe.

U njoj bi trebale sudjelovati tri glavne institucije EU-a (Vijeće, Komisija i Parlament), zemlje članice, građani, civilno društvo. Za konferenciju je ispred EK zadužena potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

Konferencija bi u sljedeće dvije godine trebala identificirati koje reforme provesti kako bi Europska unija postala snažnija i učinkovitija.  Pri tome će pristup biti ‘odozdo prema gore’, to jest nastojat će se čuti glas građana kako bi se Unija uredila u skladu s njihovim očekivanjima.

Vijeće za vanjske poslove

Hrvatsko predsjedništvo u tom vijeću kani promicati europske vrijednosti i interese, mir i sigurnost i jačati multilateralizam. Također će se zauzimati za produbljivanje europske sigurnosne i obrambene suradnje.

U pogledu trgovine, predsjedništvo će djelovati s ciljem očuvanja i jačanja multilateralnog trgovinskog sustava i nastavak pregovora u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), raditi na modernizaciji WTO-a te aktivno sudjelovati u pripremi i radu 12. ministarske konferencije WTO-a u lipnju sljedeće godine.

Tijekom hrvatskog predsjedanja, u lipnju u Bruxellesu, održat će se sastanak na vrhu EU-a i zemalja Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina). Na tom sastanku razmotrit će se  prioriteti i ciljevi za razdoblje nakon 2020. u politici prema istočnim susjedima.

Vijeće za ekonomske poslove

U okviru toga Vijeća Hrvatska će posebnu pozornost posvetiti promicanju inicijativa koje potiču reformske procese i konvergenciju među državama članicama. Hrvatsko će se predsjedništvo, među inim, usredotočiti i na daljnje produbljivanje bankovne unije. Naglasak će se staviti na procese koji vode povećanju otpornosti i stabilnosti bankovnog sustava Unije, što uključuje i nastavak dosadašnje rasprave o uspostavi Europskog sustava osiguranja  depozita (EDIS).

Također će se nastojati raditi na dodatnom jačanju i integraciji tržišta kapitala država članica.

Zbog negativnih demografskih trendova, koji su prisutni u većini država članica, među kojima je i Hrvatska, predsjedništvo će raditi na promicanju aktivnosti i mjera usmjerenih na ublažavanje negativnih fiskalnih učinaka demografskih trendova.

Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove

 Na području pravosuđa predsjedništvo će, međđu ostalim, naglasak staviti na zakonodavni paket za e-dokaze, ostvarenje preduvjeta za početak rada ureda europskog javnog tužitelja i zakonodavni paket za izvođenje dokaza i dostavu pismena.

Kako bi odgovorila na očekivanja europskih građana, naglasak će staviti i na provedbu održive i učinkovite migracijske politike, zaštitu vanjskih granica i povratak normalnom funkcioniranju šengenskoga prostora. Isto tako vodit će računa o jačanju otpornosti Unije na terorističke i hibridne prijetnje te na području civilne zaštite.

Vijeće za zapošljavanje, socijalu, zdravstvo i pitanja potrošača

U ovom području Hrvatska će posebnu pozornost usmjeriti na utvrđivanje mjera za suočavanje s demografskim izazovima te na provedbu politika usmjerenih na jačanje pristupa tržištu rada, na jednake mogućnosti, ravnopravnost spolova te promicanje cjeloživotne brige za zdravlje.

Tu je također jačanje konkurentnosti i vještina kroz cjeloživotno obrazovanje, ravnopravnost spolova i osnaživanje položaja žena na tržištu rada te održivi razvoj na području zdravstvene skrbi.

U skladu s europskim stupom socijalnih prava predsjedništvo će potaknuti raspravu o prilagođavanju uvjeta rada novim izazovima i potrebama na tržištu rada te očuvanju i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta.

Vijeće za konkurentnost

Naglasak je stavljen na daljnje produbljivanje jedinstvenog tržišta i na razvoj dugoročno održive strategije industrijske politike usklađene sa zahtjevima digitalnog doba.

Hrvatska će dati podršku sveobuhvatnim aktivnostima koje imaju za cilj jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika.

Posebna briga bit će posvećena turizmu, što je od osobite važnosti za Hrvatsku. EU je prva turistička destinacija u svijetu i na turizam otpada oko 10 posto europskog BDP-a.

Turizam utječe na očuvanje kulturne baštine, zaštitu okoliša, tržište rada i infrastrukturu, a kako su ti izazovi zajednički svim državama članicama, bitno je  baviti se tim pitanjima sustavnije i na europskoj razini, kaže se u dokumentu.

Zagovarat će se politike odgovornog i održivog turističkog razvoja s posebnim naglaskom na poticanje raznolikosti turističke ponude kako bi potaknuo razvoj turistički nerazvijenih područja.

Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku

Hrvatsko predsjedništvo usmjerit će se na nastavak razvoja jedinstvenog europskog prometnog prostora, razvoj održivog pomorstva te digitalizaciju i inovacije u svim granama prometnog sektora.

Među prioritetima predsjedništva su i razvoj visokokvalitetne i sigurne podatkovne infrastrukture, stvaranje uvjeta za potpuno funkcioniranje i sigurnost 5G mreža te provedba energetske unije. Predsjedništvo će se posebno usredotočiti na potencijal i ulogu otoka kao nositelja tranzicije na čistu energiju.

Vijeće za poljoprivedu i ribarstvo

Jedan od prioriteta hrvatskog predsjedništva bit će postizanje pravodobnog dogovora o novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), koja treba pozitivno utjecati na razvoj održive poljoprivrede i kvalitetu života u ruralnim područjima.

Poseban naglasak stavit će se na obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike, održivo upravljanje okolišem te osnaživanje koncepta biogospodarstva i pametnih sela.

Intenzivirat će se pregovori o europskom pomorskom i ribarskom fondu s naglaskom na održivost malog priobalnog ribarstva. Naglasit će se i važnost šumarstva, posebice njegov pozitivan utjecaj na klimatske promjene. ri

Vijeće za okoliš

Hrvatsko će predsjedništvo započeti sveobuhvatnu raspravu o glavnim inicijativama nedavno predstavljenog Europskog zelenog sporazuma.

Nastavit će raspravu o tranziciji na učinkovito, kružno i niskougljično gospodarstvo radi održive uporabe resursa i dostizanja klimatske neutralnosti do 2050. Predsjedništvo će se zalagati za jačanje otpornosti na klimatske promjene i očuvanje bioraznolikosti. Naglasak će se staviti na kvalitetu zraka, održivo upravljanje vodama te zaštitu mora.

Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport

Predsjedništvo se planira posvetiti razvoju znanja, vještina i kompetencija potrebnih za budućnost te poticanju uravnoteženije mobilnosti i “cirkulacije mozgova”.

Kulturna raznolikost pridonosi održivom društvenom i ekonomskom razvoju u Europi, a bit će i glavna tema Europske prijestolnice kulture 2020., hrvatskog grada Rijeke. Hrvatska će se posvetiti pitanjima upravljanja rizicima u kulturnoj baštini, medijske pismenosti u digitalnom okruženju te mobilnosti kulturnog i kreativnog sektora.

Predsjedništvo će organizirati konferenciju posvećenu učiteljima i nastavnicima kao promotorima “novih” vještina za radna mjesta budućnosti.

Na području sporta posebna pozornost posvetit će se potrebi kontinuiranog obrazovanja i osposobljavanja trenera i ostalih stručnjaka.

Komentari