Vlada je državnim tvrtkama naložila osnivanje “kompanijskog Uskoka”. Svaka peta tvrka to NIJE napravila

Ilustracija

Do kraja travnja ove godine 57 tvrtki u većinskom državnom vlasništvu trebalo je ustrojiti posebnu jedinicu, svojevrsni kompanijski Uskok koji prati usklađenost poslovanja s pravnom regulativom, procjenjuju rizike u poslovanju, vode računa o dobroj poslovnoj praksi, ali i sprječavaju sukob interesa te prijavljuju korupciju.

Tako je još sredinom listopada, Odlukom o uvođenju funkcije usklađenosti, naložila Vlada i dala je državnim tvrtkama šest mjeseci da ustroje posebnu jedinicu ili zaduže jednu osobu za taj posao, piše Novi list.

Plan je bio da posebne jedinice ili za to zadužene osobe unaprijed uoče posao koji nije u skladu s propisima i da tako u svojoj kompaniji spriječe gubitke. No, godinu dana nakon donošenja te odluke, dakle sredinom listopada ove godine, čak njih 11 nije dostavilo izvješće o tome da su uveli funkciju praćenja usklađenosti poslovanja. 

Rok istekao

Odluka se, pojašnjava Ministarstvo, odnosila na 38 pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i to one koje su u većinskom državnom vlasništvu, te 19 tvrtki u kojima većinski portfelj ima Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).

“Od ukupno 38 pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, njih 32 su uvele funkciju praćenja usklađenosti poslovanja, dok njih 6 nije dostavilo izvještaj o uvođenju iste (DAB, HŽ Cargo d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Imunološki zavod d.d., Plovput d.o.o., Zračna luka Pula d.o.o.). Iz portfelja CERP-a funkciju praćenja usklađenosti poslovanja uvelo je 14 trgovačkih društava, dok se pet društava (Jadroplov d.d., Konoplja d.d., Lipovica d.o.o., Pleter usluge d.o.o., Veletržnica Opuzen d.o.o.) još uvijek nije očitovalo”, odgovorili su nam iz Ministarstva državne imovine i prostornog uređenja.

Dakle, Vlada je u listopadu prošle godine kako bi ojačala poslovanje državnih tvrtki odlučila uvesti posebne jedinice ili zaposliti po jednu osobu koja će pratiti drži li se tvrtka svih propisa, postoji li sumnja u sukob interesa ili korupciju, ali gotovo svaka peta tvrtka kojima je ta ista Vlada većinski vlasnik, i koje u brojnim slučajevima ovise i o državnoj financijskoj pomoći, godinu dana nakon te odluke, i šest mjeseci nakon što je istekao rok u kojem su je trebali provesti, nisu izvijestili svojeg vlasnika da su to učinili.

Nije poznato kako će se pratiti potencijalni sukobi interesa

Iz Ministarstva za Novi list pojašnjavaju i da je u većini tvrtki “za obavljanje funkcije usklađenosti imenovana jedna osoba na tu funkciju, dok su se u nekim slučajevima osnivale posebne službe, timovi, odjeli ili povjerenstva”. Dodaju i da provođenje ove odluke “uglavnom, nije značilo i nova zapošljavanja, jer se obično imenovala osoba ili tim u okviru postojećih kapaciteta”.

Jedan od snažnijih argumenta za uvođenje ove funkcije bili su podaci o tome što je u velikim korporacijama značilo praćenje usklađenosti poslovanja s internim i općim propisima. Tako brojna izvješća tvrde da se profit tvrtke povećava i do 20 posto, troškovi rada smanjuju više od deset posto, a vlasnici ostvaruju 5,8 posto veću dobit na osnovi vlasništva. Hoće li se to događati u državnim kompanijama, zasad se ne može predvidjeti, a potpuno je neizvjesno kako će ti ljudi pratiti i otkrivati i potencijalni sukob interesa i koruptivne poslove i o tome izvještavati upravu i Nadzorni odbor tvrtke, koje ih postavljaju na te poslove.

Komentari