Vidović: Nadzor nad obiteljskim domovima vrši se samo kod davanja odobrenja za rad

Bruno Konjevic / CROPIX

Pravobraniteljica Lora Vidović otkrila je uznemirujuće podatke za N1. Jednom kada obiteljski domovi, kakav je i onaj u kojem je šest ljudi jutros izgorilo, dobiju dozvolu za rad više ih nitko ne nadgleda. Pravobraniteljica upozorava da tisuće različitih domova za umirovljenike, djecu, osobe s invaliditetom u Hrvatskoj kontrolira tek devet inspektora.

FOTO/VIDEO Požar u staračkom domu u Zagorju! Poginulo je šestero ljudi?

Pravobraniteljica Lora Vidović kaže da je riječ o neizrecivoj tragediji i izrazila je najdublju sućut bližnjima preminulih.



“Postoji razlika između onih domova koji su u javnopravnom vlasništvu od privatnih domova i onda od obiteljskih. Ovdje se radi o jednom od više od 300 obiteljskih domova u Hrvatskoj u kojem je smješteno više od 5000 korisnika, osoba starije životne dobi”, pojašnjava pravobraniteljica.

“Već godinama upozoravamo na sve probleme koji postoje u sustavu. Nadzor nad obiteljskim domovima se u načelu vrši samo prilikom njihovog otvaranja, dakle kod davanja odobrenja za rad.

Župan Kolar: Dozvola za rad izdana za manji broj korisnika nego što ih se nalazilo u domu

“Prema podacima koje imamo, a imamo ih od Ministarstva za demografiju, mlade i socijalnu politiku, jer je u okviru ministarstva inspekcija po Zakonu o socijalnoj skrbi, u samo 13 posto obiteljskih domova je bio nadzor i u 75 posto njih su pronađene manjkavosti poput smještaja većeg broja korisnika od dozovljenog, nedostatak djelatnika, neadekvatan i neuredan prostor, na činjenicu primjerice da u obiteljskom domu nije živio član obitelji, a morao bih”, upozorava pravobraniteljica Lora Vidović.

Potreban je novi način nadzora i prevencije

Vidović ističe da je potrebno osmisliti drugačiji način nadzora, decentralizirati ga i vidjeti što se može napraviti na lokalnoj razini . U sustavu prevencije potrebnim vidi i jačanje kadrovskih i financijskih kapaciteta centara za socijalnu skrb kako bi oni provodili superviziju i podršku obiteljskim domovima te kako bi barem jednom godišnje mogli obilaziti sve domove na svom području.

“Ovo nije trenutak u kojem se upire u inspektora, ovo je trenutak u kojem se upire u sustav, u okvir kako je postavljen. Dozvolili smo zbrinjavanje osoba, koje često nemaju drugog izbora, u obiteljske domove, prepuštamo ih njima i imaju tamo pravo primiti najveću moguću razinu skrbi, a država mora osigurati uvjete za to”, naglasila je i upitala do kada će se govoriti ‘nema se novaca’. Važnim problemom vidi i nedostatak adekvatne podrške i za skrb izvan institucija, odnosno u obitelji, zbog čega ljudi često, pogotovo najsiromašniji i oni koji žive na selu, nemaju izbora nego svoje stare i nemoćne smjestiti u obiteljske domove.

“Mnogi se ne bi odlučili na skrb u instituciji da članovi obitelji imaju adekvatnu podršku, da mogu uskladiti profesionalne obaveze s privatnima. Primjerice, da mogu dobiti bolovanje za njegu oca, kao što mogu za njegu bolesnog djeteta. Bio bi manji pritisak na domove, da obitelji imaju fleksibilne radne uvjete za brigu o starijima”, ocijenila je Vidović.

Komentari