Predsjednik Zoran Milanović u sklopu 9. Trilateralnog sastanka ugostio je u petak na Brijunima predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora i predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena.
Milanović je na konferenciji za medije nakon sastanka rekao da je s predsjednicima govorio o ratu u Ukrajini, ali i statusu Hrvata u BiH.
“Mi nismo izvršna vlast, ali ovo je uvijek prilika da komentiramo važne stvari koje se događaju oko nas i koje jako utječu na naše živote. Naravno, i mimo ovog formata, u neformalnim kontaktima, mi razgovaramo i pretresamo materiju”, počeo je Milanović.
“Razgovarali smo o dvije teme. Prvo je neizostavni i bolni rat u Ukrajini, u kojoj ne možemo ništa promijeniti, ali tri glave, tri razmišljanja su uvijek vrednije od jedne. Nakon razgovora s njima bogatiji sam za nove spoznaje i kuteve gledanja.
Razgovarali smo i o nečemu što nas sve zanima i što Hrvatsku po inerciji, položaju zanima više nego Sloveniju i Austriju. Svima nam je u interesu da BiH bude stabilna, uređena, demokratska, onakva kako izgledaju države koje su spremne za ulazak u Europsku uniju. Nažalost, to je daleko od stvarnosti. Ja sam po svojem porivu morao govoriti o statusu Hrvata u BiH. Pola milijuna ljudi koji su hrvatski i europski državljani i čija prava se sada već duže sistematično i perfidno krše. Nasilni rasplet, ako je to utjeha, praktički nije moguć. No politička nestabilnost je stvarnost Hrvata u BiH i preko toga Hrvatska neće moći prijeći”, rekao je predsjednik.
O Hrvatskoj u eurozoni i Schengenu
Slovenski predsjednik Borut Pahor rekao je da iz izjava nove slovenske vlade ne iščitava da će se podrška Ljubljane hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru uvjetovati provedbom odluke arbitražnog suda o razgraničenju dviju država.
“Nikada, pa ni danas neću komentirati politiku vladu Slovenije, ali mogu reći sljedeće – iz izjava nisam razabrao da bi realizacija arbitražnog sporazuma bila uvjet za ulazak u Schengen”, rekao je Pahor.
Slovenski predsjednik naglasio je kako će Slovenija i dalje zagovarati provedbu arbitraže, no i da je hrvatski ulazak u Schengen u slovenskom nacionalnom interesu.
Milanović se složio da je hrvatsko članstvo u velikom interesu Slovenaca koji su vlasnici “ogromnog” broja nekretnina u Hrvatskoj.
Nova slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon iz redova socijaldemokrata, nekadašnje Pahorove stranke, ovaj je tjedan rekla da Slovenija podržava hrvatsko članstvo, no upozorila je da će konsenzus o tome u Europskoj uniji biti teško postići prije reforme šengenskog prostora.
Fajon je krajem svibnja također rekla da provedba arbitražnog sporazuma također nije povezana s hrvatskim članstvom u Schengenu te da je to u interesu i Slovenije.
Van der Bellen je rekao da je Austrija oduvijek zagovarala hrvatsko članstvo u šengenskom prostoru, pa je, kao i Pahor, čestitao što će Hrvatska od 1. siječnja iduće godine biti članica eurozone, što će dovesti gospodarske odnose na novu razinu.
Milanović je istaknuo da je Hrvatskoj u interesu ulazak u eurozonu, no da to “nije jednodimenzionalna priča” i da to “ljudima treba stalno govoriti”.
O ranjenom Hrvatu u Ukrajini
Predsjednik Milanović komentirao je hrvatskog državljanina koji je ranjen u Ukrajini.
“Pitanje je jako dobro jer otvara druga pitanja. Nekidan sam vidio da se jedan dobrovoljac iz Južne Koreje vratio doma, gdje će mu se suditi jer je prekršio zakon države koja to izričito priječi. Ja to ne razumijem. S obzirom na to da je ovo hrvatski državljanin, želim da se što prije razmijeni i vrati u Hrvatsku”, rekao je, dodavši da se nada da nije hrvatski državljanin teže ranjen.
O Finskoj i Švedskoj
Slovenski predsjednik rekao je da podupire ulazak Švedske i Finske u NATO.
“Mi za ovo moramo imati sluh i bilo koja država koja sigurnosnu politiku brani članstvom u NATO-u, to mora moći učiniti”, rekao je Pahor, na što je Milanović dodao da nitko ne smije ući u NATO preko reda.
O Zapadnom Balkanu
Austrijski predsjednik rekao je da postoji opasnost da će Zapadni Balkan pasti u sjenu u sklopu krize u Ukrajini.
“Svih šest zemalja Zapadnog Balkana trebalo bi biti primljeno u Europsku uniju, uključujući i BiH, i u tom smislu pozdravljam inicijativu predsjednika Pahora. Moramo doći do nekih novih ideja kako ubrzati taj proces, u suprotnom će se povećati frustracije ne samo političara nego i građana, što će biti teško ispraviti”, rekao je Van der Bellen.
Podsjetimo, prvi susret predsjednika triju država, u formatu takozvane Trilaterale, održan je 2014. godine u Beču. Od tada se Trilaterala održava svake godine, s izmijenjenim domaćinstvom.
Milanović je dosad sudjelovao na susretima 2020. u Beču i 2021. u Kostanjevici na Krki u Sloveniji.
