Osim alkohola u krvi, što posebice smeta policiji, liječnike brine i šećer u krvi, masnoća i tako dalje i tako dalje. Pa su se dosjetili kako građanima pomoći “zdravije” jesti. Uskoro će na ambalažama morati stajati oznaka nutritivne vrijednosti namirnica. I prva dama je poslala poruku što jesti.
Znate li koja je nutritivna vrijednost hrane koju konzumirate? Ako si ne date truda i ne iščitate pažljivo deklaracije, vjerojatno i ne. Tek rijetki proizvodi na sebi imaju oznaku “Živjeti zdravo”, koja označava da je hrana visoko kvalitetna i hranjiva.
Odnosno, da u sebi ima više vlakana, smanjen udio soli i šećera i manje masnoća. Oznaka “Živjeti zdravo” jedna je od 8 koje se koriste diljem Unije. Zasada su na dobrovoljnoj bazi, a cilj je da se uvedu kao obveza proizvođača.
“Da gdje god se nađete u EU i želite napraviti zdraviji odabir namirnice da možete usporediti od 10 vrsta kukuruznih pahuljica koja je ona bolja, a koja lošija”, objašnjava Biljana Borzan, zastupnica u EU parlamentu.
“Kad dođete u dućan i vidite na polici neku namirnicu sa zelenim oblačićem na kojem piše “Živjeti zdravo”, znajte da je ona zadovoljila najviše standarde”, kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica službe za promicanje zdravlja, HZJZ.
Francuzi primjerice koriste označavanje putem nutriscorea. Pri tome, slovo A označava hranu koja je visoko nutritivno vrijedna, dok naravno slovo E označava nisku nutritivnu vrijednost hrane.
“Naša želja je da bude namirnica označena na način da kupac ne mora biti stručnjak, da ju vrlo jednostavno i brzo iščita što ona zapravo znači”, kaže Borzan.
“Prvenstveno gledam na cijenu i proizvođača, a onda treća varijanta je ta nutritivna vrijednost”, kaže Željko.
“Mislim da se zdravo hranim, dobavljam sa sela, onako više bio recimo”, kaže Barbara.
Jedan od razloga uvođenja ovakvih oznaka je i sve veća pretilost društva. U Hrvatskoj, u dobi od 8 godina, pretilo je svako treće dijete.
“Gotovo 9 posto djece manje doručkuje danas nego 2015. godine, čak 33 posto djece ne doručkuje svaki dan, i imamo jaki porast konzumacije zaslađenih napitaka koji su izvor skrivenih kalorija”, kaže Musić Milanović.
Obvezne oznake hranjive vrijednosti trebale bi biti uvedene tek krajem sljedeće godine, piše Dnevnik.hr.
