Slijedi najveći i najzahtjevniji proces Hrvatskog zavoda za statistiku, a to je popis stanovništva. Prva službena faza, faza samopopisivanja, trebala bi započeti 13., pa do 26 rujna.
Idući tjedan trebala bi početi podjela prijenosnih računala svim popisivačima na teritoriju Hrvatske kako bi na vrijeme započela edukacija.
Glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković rekla je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska kako trenutno popisna povjerenstva imenuju potrebne popisivače.
Dodala je kako ova faza samopopisivanja nije komplicirana jer je upitnik vrlo jednostavan. Probni popis ove godine bio je u ožujku ove godine, te postoji određeni uzorak na razini Hrvatske.
“Potrebno je samo da su građani registrirani u sustav e-građana, barem jedanput da su se registrirali, prema sadašnji podacima za sada ih se registriralo preko 1,400.000 građana, preostalo je još tri tjedna, te ovim putem pozivamo sve građane da se registriraju u sustav e-građani, ako to još nisu učinili, a kako bi mogli pristupiti samopopisivanju”, poručila je.
Dovoljno je samo da jedan član kućanstva ima pristup tom sustavu, te može popisati sebe i svoje članove kućanstva.
‘Popisivači će obići sve adrese, jer moraju uzeti šifre’
Ipak, ako se ljudi i samopotpišu, popisivač će obići i takva kućanstva, odnosno popisivač će obići sve adrese u prvoj fazi, jer nakon te faze slijedi druga faza popisivanja.
Popisivač će pokucati na vrata i uzet će šifru. Nakon samog procesa samopopisivanja, svaki građanin će dobiti kontrolnu šifru, koju je potrebni ili spremiti, slikati, ispisati ako posjeduju printer. I upravu tu širu, oni su dužni predati popisivaču, a on neće provjeravati što su oni napisali, neće gledati popisni upitnik, nego će uzeti šifru. Ta šifra je Državnom zavodu za statistiku kontrola da se kućanstvo stvarno i popisalo.
Svi podaci koji Državni zavod za statistiku prikuplja i obrađuje su sigurni, pa tako i podaci popisa stanovništva.
“Svi podaci koje mi prikupljamo su službena tajna, te ti podaci ne mogu izaći iz Zavoda u pojedinačnom obliku. Dakle, svi podaci koje mi objavljujemo su agregirani”, dodala je Brković.
Podaci ostaju u Zavodu i u trenutku obrade oni se anonimiziraju i agregiraju, te nije moguće doći do pojedinačnog podatka.
Ovim popisom stanovništva doznat ćemo prostoran raspored stanovništva prema njihovim demografskim, ekonomskim, socijalnim, migracijskim karakteristikama.
Na svako pitanje koje je u upitniku, morat će se odgovoriti, jer ako osoba ne odgovori na postavljeno pitanje, neće moći prijeći na drugo pitanje, odnosno neće moći zatvoriti upitnik.
Svi prikupljeni podaci šalju se u Eurostat
Svi prikupljeni podaci šalju se u Eurostat, jer je to krovna organizacija, kako bi se mogla napraviti međunarodna usporedba.
Prema zadnjim procjenama u Hrvatskoj, 31. prosinca 2020., je bilo više od četiri milijuna stanovnika, točnije 4,036.000 stanovnika, a kakvo će biti stvarno stanje znat će se iza ovog popisa stanovništva
