UN osudio ratne zločine počinjene u Etijopiji

Ujedinjeni narodi osudili su ratne zločine počinjene u sjevernoj etiopskoj regiji Tigre. Stradale su stotine ljudi, tisuće su raseljene. Etiopska vlada proglasila je izvanredno stanje i pozvala na borbu protiv pobunjenika predvođenih Narodno-oslobodilačkom frontom, koji napreduju prema glavnom gradu Adis Abebi.

U glavnom gradu Adis Abebi okupili su se deseci tisuća građana na skupu potpore premijeru Abiju Ahmedu i etiopskoj vojsci koja već godinu dana vodi rat s pobunjenicima iz regije Tigraj, a posljednje vrijeme ubrzano ga gubi. Dok pobunjenici u naletu nezadrživo napreduju prema prijestolnici,

Premijer poručuje Etiopljanima da će se morati žrtvovati za slobodu: “Etiopija neće biti razbijena. Etiopija ide naprijed. Došao sam danas prosvjedovati protiv terorističkih skupina i hunti, protiv onih koji su nas maltretirali posljednjih 27 godina”.

Pobunjenici su se pokazali više nego žilav protivnik neslomljiva ratničkog morala. U Mek’eleu, prijestolnici Tigraja, organizirali su paradu sa zarobljenim etiopskim vojnicima. U međuvremenu im se pridružilo još 8 skupina, a sporazum o novom savezu protiv vlasti u Adis Abebi potpisan je, na iznenađenje mnogih, u Washingtonu.


Vojsci iz Tigraja pridružuju se brojni

Tigraj je sjeverna etiopska regija sa 7 milijuna stanovnika, što čini samo 6 posto ukupnog stanovništva Etiopije koja je sa 110 milijuna ljudi druga najmnogoljudnija nacija u Africi. Rat je počeo prije godinu dana kad je aktualni premijer pokušao svrgnuti regionalnu vladu jer se oglušila o zabranu održavanja lokalnih izbora.

Proteklih godinu dana etiopska vojska ne samo da nije uspjela poraziti pobunjenike nego su oni protjerali vojsku iz Tigraja i počeli osvajati teritorij u susjednoj regiji Amhara. Kako im se pridružuju i druge skupine, sve se brže približavaju Adis Abebi. Cilj im je kaže Mahmoud Ugas iz pokreta otpora naroda Somali – razvrgnti postojeću i uspostaviti prijelaznu vladu – silom ili pregovorima.

Zemlja slavne i višetisućljetne povijesti

Etiopija je zemlja slavne i višetisućljetne povijesti, nikad kolonizirana, a Etiopsko Carstvo postojalo je do 1974., kada je svrgnut posljednji etiopski car Haile Selasije. Zemljom će od tada do 1991. vladati vojna hunta, a najveće zasluge u njezinu svrgavanju pripadaju upravo pobunjenicima iz Tigraja.

Taj žilavi nomadsko-stočarski narod semitskog podrijetla zadržat će utjecaj na središnju vladu do 2018. Tada na vlast dolazi aktualni premijer Abij Ahmed, pripadnik većinskog naroda Oromo. Smatra se da je napadom na Tigraj pokušao dokinuti njihovu višedesetljetnu dominaciju.

Previše separatista i međuplemenske nesnošljivosti

Etiopija je multinacionalna zemlja. Sredinom 90-ih federalizirana je i po etničkom principu podijeljena na 10 regija s visokim stupnjem autonomije. Analitičari upozoravaju da joj prijeti balkanizacija zbog previše separatista, međuplemenske nesnošljivosti i slabe središnje vlasti. Sukob se nastavlja iako međunarodna zajednica poziva obje strane na pregovore.

Premijer, inače dobitnik Nobelove nagrade za mir zbog mirovnog sporazuma s Eritrejom, proglasio je izvanredno stanje i pozvao narod na rat. Strane ambasade počele su evakuirati svoje osoblje. Iako je dugi niz godina slovio kao najvažniji etiopski saveznik, SAD je Adis Abebi okrenuo leđa i uskratio pomoć zbog vojne ofenzive i optužio je za ratne zločine u Tigraju. Rat u Etiopiji prijeti destabilizacijom strateški osjetljivog Roga Afrike i humanitarnom krizom u jednoj od najsiromašnijih afričkih zemalja.

Komentari