Prema prvim dostupnim podacima ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju prosinca 2020. godine iznosilo je 329,7 milijarde kuna, pa je u odnosu na prethodni mjesec ostvaren rast od 526 milijuna kuna (ili 0,16%), a u odnosu na prosinac 2019. godine taj dug bio je veći za 36,8 milijardi kuna (ili 12,6%). Taj prirast duga odnosi se najvećim dijelom na domaću komponentu duga koja se u prosincu povećala za 4,1 milijardu kuna (ili 1,9%) u odnosu na studeni i 26,0 milijardi kuna (ili 13,2%) u odnosu na prosinac prethodne godine.
Promatrano u odnosu na godišnji BDP3, ukupni je dug na kraju prosinca 2020. iznosio 89,1% godišnjeg BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine iznosio je 72,8% godišnjeg BDP-a.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[4] opće države. U strukturi tog duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju prosinca 2020. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,4%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,1%), a posljednji su kratkoročni krediti i vrijednosnice (zajedno 6,5%). Pritom je kratkoročni dug na kraju prosinca 2020. godine bio veći za 8,4 milijardi kuna (ili 63,1%) u odnosu na kraj istog mjeseca prethodne godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 30,5 milijardi kuna (ili 10,9%).
- Privremeni podaci; konačni podaci bit će poznati 22. travnja 2021., nakon što Državni zavod za statistiku objavi Izvješće o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države u RH. ↑
- dug koji isključuje međusobna potraživanja institucija unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
- izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
- Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države, prenosi Poslovni.fm
