Ugostitelji traže legalizaciju napojnice

Ilustracija Foto: Kristina Stedul Fabac/Pixsell

Kako se od države do države razlikuje kultura plaćanja, tako se i razlikuje običaj ostavljanja napojnica. Dok jedni imaju već na računu ukalkuliranu vrijednost pružene usluge, drugi, poput SAD-a, očekuju napojnicu za pruženu uslugu. Kod nas taj segment nije reguliran pa ugostitelji traže da se napojnice legaliziraju.

Napojnica, bakšiš, tringelt – dio je novca koji ostavljate najčešće u uslužnim djelatnostima kada ste zadovoljni pruženom uslugom. Štefica Čurila Kudelić desetljećima radi kao frizerka. Napojnica joj dobro dođe kao džeparac, kaže.

“Napojnice dobivamo kad je klijent zadovoljan uslugom, ali često dobivamo i za smijeh, kad smo nekome uljepšali dan, ili kad smo ga samo poslušali, kad smo imali neke probleme, i za to daju napojnice jer se osjećaju ugodno u našem ambijentu”, kaže za emisiju Potrošački kod.

Ipak, napojnice se kod nas najčešće ostavljaju u restoranima i kafićima.


“Ljudi ostavljaju minimalno. Najviše se zaokružuju računi, ako je račun od 19 kuna, zaokruži se na 20. Ako su zadovoljni ostave napojnicu, ako nisu – ne ostave ili jednostavno nemaju da bi mogli ostaviti”, kaže Marijan Tači, vlasnik kafića.

Da bi svi ravnomjerno imali koristi od napojnice, u njegovu kafiću imaju zajedničku kasicu iz koje na kraju dana dijele prikupljeno.

“Mi zasluženu napojnicu ostavljamo našem osoblju da oni međusobno podijele, da se nagrade za tu uslugu koju su pružili”, kaže Tači.

Napojnice se ne tretiraju posvuda jednako. U Francuskoj je 15% servisa automatski obračunato na računima, a novac ide vlasniku, ne konobaru. U SAD-u je pak drukčija priča jer osoblje prima minimalnu plaću, a ostalo treba sam zaraditi putem napojnice. U Singapuru pak ih je – nekulturno ostavljati. Hrvatska ide u postupak regulacije.

“Naše udruženje gospodarskih djelatnosti je Ministarstvu gospodarstvaa, odnosno Poreznoj upravi dalo prijedlog koji ide za time, a pogotovo kad se napojnice plaćaju karticom, da bi napojnica do 10 posto bila neoporeziva, i to bi išlo djelatniku konkretno, a sve što bi išlo preko toga onda bi se oporezivalo”, objašnjava za Potrošački kod Dragutin Gložinić iz HGK (Županijska komora Varaždin).

No riječ je o prijedlogu koji Porezna uprava tek treba razmotriti jer je pitanje napojnica još svojevrsna neregulirana siva zona.

Na pitanje smatra li da bi to bilo u redu da se uvede ili bi bilo previše konfuzno, vlasnik kafića Tači kaže:

“Mislim da bi to bilo previše komplicirano s našom birokracijom, morali bi nove usluge otvarati i računati, pa onda još i naplata PDV-a. Mislim da bi bio problem”, kazao je.

Prema prijedlogu regulirale bi se samo napojnice plaćene putem kartica, dok bi plaćanje gotovinom i dalje bilo teško dokazivo. No s druge strane, kod nas su napojnice veće od 10 posto iznosa računa – vrlo rijetke.

Intencija je države da oporezuje napojnice veće od 10 posto iznosa računa, no kako smo vidjeli u našoj priči – kod nas na sjeveru one su uistinu skromne.

 

 

Komentari