Drastično se pogoršava mentalno zdravlje u svijetu. Prije pandemije s mentalnim se problemima borila svaka osma osoba, a tijekom pandemije depresija i anksioznost porasle su za 25 posto. Što poduzeti da se taj dramatični trend zaustavi?
Rat, klimatska kriza, pandemija, potresi, mnogo je okidača.
– Brojni stresori ostavljaju traga na svakome od nas. Ako je nekakav stres iznimno jak i kontinuiran kao što je bilo recimo za vrijeme pandemije, za vrijeme potresa, ta stanja jake nesigurnosti, neizvjesnosti, strepnje što će se dogoditi u budućnosti, manjka informacija, to sve definitivno ostavlja traga i ako dugoročno živimo u takvom stanju može se lako pojaviti nekakav psihički poremećaj, rekao je Nikola Žaja, specijalist psihijatar, Klinika za psihijatriju Vrapče.
No i prije početka pandemije, svaka osma osoba u svijetu borila s nekim problemom mentalnog zdravlja.
– Gotovo milijarda ljudi u svijetu ima mentalni poremećaj, a većina nema pristup skrbi. Manje od trećine osoba s psihozom i manje od trećine onih s depresijom ima pristup skrbi za mentalno zdravlje. Velik dio skrbi koja je dostupna nije adekvatna, istaknuo je Mark van Ommeren, voditelj Odjela za mentalno zdravlje, Odjel za mentalno zdravlje i upotrebu supstanci SZO.
U mentalno zdravlje ulaže se tek 2 posto nacionalnog proračuna, stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno manje od 1 posto cjelokupne međunarodne pomoći. Ulaganja treba povećati.
– Moramo premjestiti skrb iz psihijatrijskih bolnica u lokalne zajednice koje imaju niz različitih usluga. Moramo osigurati da se mentalno zdravlje integrira u zdravstveni paket, u zdravstvene usluge. Također, moramo osigurati da mentalno zdravlje bude uključeno u škole, obrazovanje, zatvore, pravosuđe, na radna mjesta, u sustav općenito, istaknula je Devora Kestel, direktorica Odjela za mentalno zdravlje i upotrebu supstanci SZO-a.
Iako u Hrvatskoj kronično nedostaje dječjih psihijatara, struka kaže da je dobro to što sve više ljudi traži stručnu pomoć. Uz to, postoje vještine kako si pomoći.
– Nešto što nam inače pomaže da se opustimo, druženje s prijateljima, boravak u prirodi, tehnike meditacije, sportske aktivnosti, ističe Žaja.
I poručuje – nije znak slabosti priznati da imaš problem jer to je prvi korak prema ozdravljenju.
