Tijekom prošle godine obnovljivi izvori energije činili su 34 posto bruto ukupne potrošnje na području EU, što je rast od dva posto u odnosu na preklani.
U obnovljive izvore energije ubrajaju se energija vjetra, Sunčeva energija, biomasa, toplinska energija Zemljine unutrašnjosti, vrući geotermalni izvori i vodena snaga.
Vjetar i hidroelektrane lani su činili više od dvije trećine ukupne električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u EU (svaka po 35 posto), objavio je Eurostat. U Hrvatskoj najviše obnovljive energije dolazi iz hidroelektrana.
Solarna energija izvor najbržeg rasta
Solarne energije u EU prošle je godine bilo 13 posto, energije iz krutih biogoriva osam posto te drugih obnovljivih izvora devet posto. Solarna energija izvor je najbržeg rasta: u 2008. godini ona je iznosila tek jedan posto, prenosi Danica.hr.
Ostvarili smo rast u tom segmentu
Eurostat navodi kako među zemljama članicama EU najviše obnovljive energije troše u Austriji i Švedskoj, više od 70 posto. Potom slijede Danska (65 posto), Portugal (54), Latvija (53) i Hrvatska (oko 50 posto).
Naša zemlja, dakle, među najuspješnijim je članicama EU po proizvodnji i potrošnji energije iz obnovljivih izvora. Ostvarili smo i najveći rast u tom segmentu jer smo tijekom 2018. imali 28 posto udjela.
Najlošije u EU su Malta, Luksemburg, Cipar i Mađarska s udjelom energije iz obnovljivih izvora manjim od deset posto.
Uvjerljivo najuspješnija u cijeloj Europi je Norveška koja se u cijelosti pokriva obnovljivim izvorima energije i još izvozi oko 10 posto ‘zelene struje’. Island se također pokriva sa 100 posto obnovljivih izvora.
