Prema detaljnim podacima Državnog zavoda za statistiku, jedini gradovi s pozitivnim prirodnim prirastom u Hrvatskoj su: Opuzen, Imotski, Kaštela, Novigrad/Cittanova, Zaprešić, Čakovec, Korčula, Solin, Pazin i Metković.
Najlošiji prirast među gradovima središtima županija ima Vukovar, u kojem je prošle godine rođeno samo 194 djece, a broj preminulih je više nego dvostruko veći – 405. Najbolje stoji Zadar u kojemu je broj novorođenih i umrlih gotovo isti (686 novorođene djece i 705 preminulih).
U četiri hrvatske općine – Erveniku i Kijevu u Šibensko-kninskoj županiji, Sućuraju u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Ribniku u Karlovačkoj županiji – lani se nije rodilo nijedno dijete, piše dnevnik.
Ukupni podaci pokazuju da se 2019. godine u Hrvatskoj rodilo 36.135 djece – najmanje od 1900. godine, odnosno otkad postoje podaci, dok su sve zajedno umrle 51.784 osobe. Samo prirodnim putem, ne računajući iseljenike, stanovništvo Hrvatske prošle se godine smanjilo za grad veličine Poreča. Vitalni indeks, pokazatelj koji govori koliko se djece rodilo na svakih 100 preminulih osoba, u Hrvatskoj iznosi 69,8. Ni jedna županija nije imala vitalni indeks veći od 100, što bi značilo da je broj rođenih veći od broja umrlih.
Broj rođene djece neprestano se smanjuje od druge polovice 90-ih, a broj umrlih više-manje stagnira.
Prvi podaci za 2020. upozoravaju da će se negativan trend nastaviti: u prvih šest mjeseci ove godine rođeno je još oko 150 djece manje nego u istom razdoblju lani, piše Jutarnji list.
