U Saboru je raspravljen Prijedlog zakona o obnovi, oporba je imala brojne primjedbe

Screenshot

U Hrvatskom saboru raspravljen je u srijedu prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa koji vladajući smatraju dobrim i kvalitetnim dok oporba drži da je neprovediv, pun manjkavosti i tek nešto malo boljim nego u prvom čitanju te da mu je najslabiji dio financiranje obnove.

Arsen Bauk (Klub SDP-a) najavio je kako ostaju otvoreni za podršku zakona ovisno o tome kako će se prema predloženim amandmani postaviti predlagatelj. Ne bojimo se podržati ono što je dobro, a to će biti budu li prihvaćeni amandmani koji će zakonski prijedlog učiniti boljim. Također je rekao kako bi bilo dobro da Sabor ima kontrolu provedbe zakona o obnovi te izrazio nadu da podzakonski akti neće biti kao u slučaju vjetroelektrana.

Treba oformiti jedno tijelo – zavod, a ne fond; amandmani će se razmotriti

Dalija Orešković (Klub Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Glas) smatra da će se zakonom, koji je zamišljen apstraktno, ustvari samo zakrpati postojeće i neodrživo stanje i nastaviti po starom, a na to će se potrošiti znatna sredstva.

Treba oformiti jedno tijelo i to bi trebao biti zavod, a ne fond, koje će imati stručnu ekipiranost i vidjeti koji je oblik obnove najisplativiji, rekla je. Podržali bismo hitnu sanaciju koja je moguća i po postojećim zakonima, istaknula je Orešković dodavši kako bi podržavanje predloženoga zakonskog prijedloga bilo neodgovorno.

Anka Mrak Taritaš (Glas) ustvrdila je kako je zakon neprovediv i nije operativan te da se neke stvari neće moći odraditi, podsjetivši kako su na to upozoravali u prvom čitanju i na odborima.

Nije jasno što sve moramo dati od dokumentacije da bismo aplicirali za pomoć, jer ako to nije jasno onda imamo problem, ustvrdila je Mrak Taritaš. Pozvala je na donošenje zakona koji će omogućiti pomoć u obnovi onima koji su u potresu pretrpjeli štetu.

Marijana Puljak (Pametno) najavila je kako će na zakon podnijeti 30-ak amandmana oko kojih su se konzultirali s brojnim udrugama među kojima i s Društvom arhitekata. Po njezinom sudu zakon se trebao nazvati zakonom o hitnoj sanaciji, naglasivši kako obnova ne bi trebala biti svedena samo na sanaciju, nego i prevenciju neke buduće elementarne nepogode. Trebamo biti solidarni i pravedni, poručila je Puljak.

Tomislav Tomašević (Klub koalicije lijevo zelenog bloka) smatra kako bi Fond za obnovu trebalo zamijeniti zavodom kako bi se izbjegao sukob nadležnosti te da je potrebno formirati nadzorno tijelo u koje bi bi bili predstavnici Hrvatskoga sabora po dva iz pozicije i oporbe te državne revizije i antikorupcijski stručnjaci kako bi se onemogućile zloporabe ogromnog novca potrebnog za obnovu.

Miroslav Škoro (Domovinski pokret) drži da je predloženi zakon manjkav i ne jamči da će se će zgrade dovesti u predpotresno stanje i da će i dalje biti potresno neotporne. Po njegovu sudu, financiranje je najslabiji dio zakona, a osigurana su samo sredstva iz Fonda solidarnosti.

Ustvrdio je kako je talijanska vlada za potresom porušenu L’Aquilu ispregovarala da se šteta sanira i iz strukturnih fondova EU. Najavio je da će Domovinski pokret inzistirati da se obnova starogradskih blokova regulira jedinstvo.

U ime predlagatelja ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek najavila je razmatranje svih predloženih amandmana, kao što je to učinjeno i između dvaju saborskih čitanja. Naglasila je kako je krpanje ili cjelovita obnova pogrešna dvojba i odbacila tvrdnje o nedostatku vizije.

Zakon postavlja temelje,a osmišljavanje cjelovite obnove je pitanje izrade projekata. Svima nam je interes da se zakonom onemoguće manipulacije bilo koga i na bilo koji način, istaknula je, među ostalim, Koržinek.

Domagoj Ivan Milošević (Klub HDZ-a) ustvrdio je kako je zakon transparentan i jasan te da mu se čini kao da ga se oporba boji podržati. Obnova mora biti kvalitetna kako opet ne bismo imali problem i da građani mogu biti mirni bar idućih stotinu godina, dodao je.

Govoreći o solidarnosti rekao je da, ako primjerice njemački ili danski porezni obveznici izdvajaju za sredstva koja su velikim dijelom bespovratna kojima će se financirati obnova, onda ni mi oko toga ne bismo trebali imati dvojbe.

Komentari