Pandemija je negativno utjecala na veliku većinu učenika, njihovu motivaciju i mentalno zdravlje, pokazalo je istraživanje ‘Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti covid-19 i potresa na sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj’.
Istraživalo se kako je pandemija koronavirusa utjecala na život učenika u Hrvatskoj, na koje aspekte života djece i mladih je posebno utjecala, kako učenici i nastavnici procjenjuju utjecaj epidemioloških mjera u školama na nastavu, kako su promjene u nastavi i organizaciji škole utjecale na učenje, kako učenici uspoređuju učioničku nastavu i nastavu na daljinu, kako nastavnici procjenjuju odgojne i obrazovne gubitke učenika od početka pandemije, kako odgojno-obrazovni djelatnici vide psihološko i emocionalno stanje učenika, jesu li odgojno-obrazovni djelatnici zadovoljni potporom vlasti, je li posao u školi tijekom pandemije postao zahtjevniji, jesu li škole spremne za novi val,…
Za veliku većinu učenika pandemija je imala negativan utjecaj
Pandemija je otežala život učenicima, 59,1 posto maturanata te 37 posto učenika šestih razreda osnovnih škola izjavilo je da je pandemija imala negativan ili izrazito negativan utjecaj na njihov život.
S druge strane, 43,9 posto učenika osmog razreda iskazuje da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na bavljenje tjelesnim aktivnostima i sportom. Posebno značajnim se iskazuje da 52,4 posto maturanata navodi da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovo psihičko zdravlje.
“Primjećuje se značajno povećanje depresivnih i anksioznih stanja kod učenika, fobija i strahova, dok je broj vršnjačkog nasilja stagnirao ili se blago smanjio”, rekao je ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić.
Upozorio je da psihičke teškoće postaju značajan društveni i javnozdravstveni problem, koji ima jednaku težinu, a možda i dugoročnije posljedice od pandemije.
Međutim, u nekim elementima u perspektivi mladih ljudi i djece pandemija je imala i relativno pozitivan učinak.
Tako 33,3 posto maturanata odgovara da je pandemija pozitivno ili izrazito pozitivno utjecala na odnose s članovima obitelji, dok 39 posto učenika osmog razreda iskazuje da je pandemija pozitivno ili izrazito pozitivno utjecala na odnose s bliskim prijateljima, rekao je Jokić.
Protive se nošenju maski
Kada je riječ o epidemiološkim mjerama, učenici su bili posebno kritični prema nošenju maski na nastavi i nemogućnosti miješanja s učenicima drugih razreda – 67,6 posto maturanata izrazilo je negativan stav prema maskama, a 53,1 posto učenika 8. razreda prema nemogućnosti miješanja.
Slično misle i nastavnici od kojih se 67,6 posto u osnovnim školama negativno izrazilo o maskama. U srednjim školama negativan stav izrazili su i o skraćivanju satova (njih 34,1 posto).
Istraživanje pokazuje da su promjene u nastavi zbog pandemije negativno utjecale na motivaciju učenika za učenje i radne navike za 52 posto učenika 8. razreda i 50,3 posto učenika drugih razreda srednje škole, dok su pozitivne bile za pobošljanje vještina rada s računalom.
Preferiraju nastavu u učionici
Predmetni nastavnici su dodatno apostrofirali pogoršanje kod obrazovnih ishoda, izvršavanja školskih obaveza i razvijanja vještina. Bez obzira na dob učenici preferiraju u učionici u odnosu na nastavu na daljinu.
Nastavnici su uglavnom bili zadovoljni materijalnom podrškom tijekom pandemije, no većina kaže da im je posao tijekom pandemije bio zahtjevniji. Pritom je zahtjevnost posla najveća bila na srednjoškolskoj razini, a ponajveća u gimnazijskom obrazovanju.
Na pitanje jesu li škole spremne za novi pandemijski val većina ravnatelja se izjasnila da relativno jesu.
Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u 161 srednjoj i osnovnoj školi na preko 27.000 učenika, 417 stručnih suradnika i 4796 učitelja i nastavnika u razdoblju od svibnja do lipnja 2021. Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja s 280.000 kuna.
