Tatjana Korceba-Huić za Otvoreno: Nitko tko drži do sebe neće otići na no-name fakultet

womeninadria.hr, hgk.hr

Hrvatski obrazovni sustav trese afera s lažnim diplomama iz inozemstva. Ministrica Blaženka Divjak krenula je u provjeravanje diploma u sustavu obrazovanja, nakon čega je otkriveno više slučajeva zaposlenih u sektoru obrazovanja bez odgovarajućih kvalifikacija.

Poseban problem stvarale su diplome iz Republike Srpske, čija sveučilišta su odbila, na zahtjev Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, obavljati provjere vjerodostojnosti diploma. Na slučaj je u konačnici reagirao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se za to i ispričao.

Hrvatska je u proteklih 15 godina priznala 837 diploma iz Republike Srpske. Ono što je posebno iznenadilo javnost jest da je među njima i ona Luke Burilovića, istaknutog hrvatskog političara i predsjednika Hrvatske gospodarske komore, sa banjalučkog Univerziteta za poslovne studije.

Burilović se opravdao na način da je tada već radio, te postao i pomoćnik ministra, pa je odlučio položiti razliku u inozemstvu jer mu se za to ukazala prilika. Za komentar na takav “splet okolnosti” pitali smo poduzetnicu Tatjanu Korceba-Huić.


Ona nam je u odgovoru navela da je poduzetnica, članica Hrvatske gospodarske komore – prisilno, željela je istaknuti – te Banjalučanka. U ovom slučaju prije svega vidi problem  vrednovanja forme ispred sadržaja, karakterističnog za javni sektor i za bivšu državu.

“Nitko tko drži do sebe, svog renomea i znanja neće otići na no-name fakultet, jer će vas na tržištu rada po tome procjenjivati”, pojašnjava.

Međutim, ako se posao “dobije kako se dobije, važno je što prije dobiti taj ‘papir’, položi u fascikl, i zadovolji formu”, ističe Korceba-Huić, te dodaje da smo takav sustav naslijedili iz bivše države. Očito ga nitko ne želi mijenjati, primjećuje.

“Odabere se osoba za neku poziciju, po stranačkom ključu, a ako nema propisano obrazovanje, rješavaju se ‘formalnosti’, pribavljaju potrebni dokumenti”, poduzetnica opisuje vlastiti dojam o toj situaciji.

‘HGK je jedna umjetna javnosektoraška tvorevina’

“Da je Hrvatska gospodarska komora dobrovoljna organizacija, a ne još jedna umjetna javnosektoraška tvorba bez stvarne koristi za njene prisilne članove, jako bi se pazilo na CV predsjednika, gdje je i što završio, jer i od njegovog renomea bi ovisili i renome i prihodi komore”, smatra poduzetnica.

Ipak, smatra da je pozitivno da se javnost počela baviti tim slučajem. Signal je to svima koji završavaju fakultete linijom manjeg otpora i pro forme.

“Ovom informacijom do koje su mediji došli, o stjecanju diplome na vrlo sumnjivom fakultetu u susjednoj državi, predsjednik HGK je izgubio ugled koji gradi godinama”, ističe poduzetnica.

Ipak, smatra da bi u svakom slučaju članovi trebali tražiti očitovanje Komore, posebno budući da se radi o osobi “plaćenoj javnim novcima, u organizaciji za koju poduzetnici nisu sigurni da li im uopće treba, ili treba samo svojim zaposlenicima”.

Zanimljivo bi joj bilo, ističe, čuti i naslov diplomskog rada sadašnjeg predsjednika Hrvatske gospodarske komore. Neshvatljivim smatra objašnjenje dotičnog fakulteta kako se takvi dokumenti, nakon samo nekoliko godina, uništavaju.

‘Diploma je bitna za prvi dojam, ali presudno je znanje’

Pitali smo ju jesmo li društvo koje vrednuje znanje, ili samo diplomu.

“U privatnom sektoru je, naravno, diploma važna, ali ne toliko koliko znanje”, ističe poduzetnica.

Pozivajući se na 20-godišnje poduzetničko iskustvo, ističe da je “diploma bitna za prvi dojam, za prvi odabir, ali za radno je mjesto presudno znanje. Ono može biti stečeno i neformalnim obrazovanjem.”

“Konačno, 21. stoljeće je. Privatnik se na tržištu mora izboriti s konkurencijom, svoj proizvod mora uspješno razviti, prodati, naplatiti, a to ne ide po dekretima. Za to mora imati sposobne ljude. Ali u javnom sektoru je bitan samo ‘papir’, forma, pečat. Kriteriji odabira zaposlenika su poznati, zato je i kvaliteta i efikasnost takva kakva jest”, zaključila je Tatjana Korceba-Huić.

 

Komentari