Tatalović: Pitanje svih pitanja je zaštita civilnog stanovništva, a kako bi zemlje prihvatile to stanovništvo, morat će u svoja društva ugraditi nove mehanizme

Photo: Jurica Galoic/PIXSELL

Situacija u Afganistanu prilično je uznemirujuća posebice kada stanovnici te zemlje pokušavaju pobjeći te pritom koriste sve metode kako bi izašli iz Afganistana. Tako su u ponedjeljak zaposjeli zračnu luku u Kabulu te pokušavali ući u ionako pune zrakoplove koji su odvozili ljude iz te zemlje. Sve to za N1 je komentirao Siniša Tatalović, profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. 

Rekao je kako on već “20 godina prati što se događa u Afganistanu, od napada na njujorški Centar 2001. godine”.

“Nisam toliko iznenađen. Već godinu dana traje taj odlazak NATO snaga iz Afganistana. Iznenađujuća je brzina kojom je kolabirao taj sustav. Stvarana je administracija, vojska policija… Bilo je tamo oko 250 tisuća vojnika, to je respektabilna vojna sila i nije bilo za očekivati da će se tako brzo raspasti. Talibani su došli u Kabul za nekoliko dana i iznenadili Amerikance”, rekao je Tatalović.

O uspoređivanju situacije u Afganistanu s onom u Vijetnamu 70-ih godina prošlog stoljeća, istaknuo je kako je to prenaglašeno. Dodao je kako se se u Afganistanu nisu vodile borbe za aerodrom, on je bio u funkciji i iz Kabula se moglo otići.



“Ono što je bio problem je neorganiziranost civilnog stanovništva koje je željelo otići iz Kabula”, rekao je profesor.

On smatra kako je problem u tome što je jedan dio stanovništva prihvatio zapadne vrijednosti i stoga su oni sada u velikoj opasnosti.

“Zadaća je SAD-a da im pomogne da ne budu izloženi represiji novog režima. Sad je pitanje umijeća zapadnih saveznika da uvjere talibane da na miran način preuzmu vlasti ne da se ne osvećuju civlima i ne progone ih”, istaknuo je Tatalović.

‘Talibani neće promijeniti osnovne postavke šerijatskog zakona’, rekao je Tatalović

Govorio je o talibanima za koje je rekao kako oni “neće promijeniti svoje osnovne postavke šerijatskog zakona”.

“U opasnosti je stanovništvo koje je odmaknulo od tih vrijednosti i neće se željeti vratiti na to. Mislim na žene, djecu, mlade djevojke. Tu bi se mogla dogoditi jedna humanitarna katastrofa i to nitko u svijetu ne smije mirno gledati. Ako ih se ne može zaštiti, treba im pomoći da odu u one zemlje koje su i dovele do toga. Ne možemo se sad praviti da tamo nismo bili i ništa pokušali. Pokušali smo, nismo uspjeli i moramo se suočiti s posljedicama, Kanada je objavila već da će preuzeti dio tog stanovništva i pokušati ga integrirati u svoje društvo. I naša vanjska politika bi morala biti aktivnija i preuzeti dio odgovornosti za neuspjeh i dio tereta koji bi se mogao dogoditi s obzirom na izbjeglički krizu”, naglasio je.

Osvrnuo se na pokušaj uvođenja vrijednosti liberalnih demokracija u zemlje u kojima one nisu bile te rekao kako se “sada vidi da se u tome nije uspjelo”. Stoga se, prema njegovim riječima može očekivati povećanje broja izbjeglica koji će doći sa svojim vrijednostima i tradicijama.

“Kako bi zemlje prihvatile to stanovništvo, morat će u svoja društva ugraditi nove mehanizme”, istaknuo je profesor s FPZ-a.

‘Hrvatska je sada i useljenička zemlja’, istaknuo je profesor

“To će biti izazov za svaku zemlju. One koje imaju neku tradiciju će se lakše s tim suočiti, poput Kanade koja ima razrađenu integracijsku politiku. To je možda obrazac koji će morati primjenjivati druge zemlje. Ono autohtono stanovništvo neće biti samo. Pored njega će živjeti drugi ljudi i bit će umijeće politike da se ta društva ne destabiliziraju. I Hrvatska mora razmišljati o tome. Mi smo u fazi kad smo došli do kraja iseljavanja iz Hrvatske, ali sad je Hrvatska i useljenička zemlja. Jasno da dolaze novi stanovnici iz susjednih država, ali i iz drugih država. Mi moramo prilagoditi zakonodavnstvo i ponašati se kao da je to normalno”, rekao je.

Dodao je kako je u svijetu sve više i ekoloških izbjeglica te da se moramo prilagoditi tome.

No, u svemu tome, neočekuje neku destabilizaciju već se može raditi o humanitarnoj krizi.

“Izbjeglički val bi mogao biti nekontroliran. Druga opasnost je drastično kršenje ljudskih prava koje bi se moglo dogoditi civilnom stanovništvu u Afganistanu. To treba spriječiti, SAD i saveznici imaju kapacitete za to. Diplomatskim putem ili respektabilnom vojnom silom za one koji bi se usudili drastično kršiti ljudska prava. Pitanje svih pitanja je zaštita civilnog stanovništva”, zaključio je Tatalović za N1.

Komentari