Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u subotu svečanu euharistiju u Šibeniku u povodu 50. obljetnice kanonizacije svetog Nikole Tavelića, a današnjim misnim slavljem zaključena je Godina sv. Nikole Tavelića za Šibensku biskupiju.
Naime, u povodu obilježavanja 50. obljetnice kanonizacije prvoga hrvatskog sveca sv. Nikole Tavelića, Šibenčanina, franjevca, misionara i mučenika za Krista, biskup Tomislav Rogić proglasio je za Šibensku biskupiju jubilejsku godinu, koju se zaključuje na svečev blagdan, 14. studenoga, 2020.
U Hrvatskom nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića u Šibeniku svečanu euharistiju predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Na kraju slavlja šibenski biskup Tomislav Rogić zaključio je Godinu sv. Nikole Tavelića, riječima: “Zahvaljujemo svemogućem Bog za proteklu pastoralnu godinu posvećenu sv. Nikoli Taveliću. Usprkos mnogim iskušenjima i posebnim uvjetima dogodilo se toliko toga lijepoga Bogu na slavu. Kroz proteklu godinu i prethodne tri godine priprave, održani su mnogi susreti i slavlja, od simpozija u čast našem Svecu, pokrenutog glasila Svetišta, tiskanog molitvenika, hodočašća po župama do hodočašća Nikolinom Bosnom i u Svetu zemlju, izložbe slika, nove pjesme, dokumentarni film, poštanska marka, medijski prijenosi slavlja, izrađeni kipovi svetog Nikole Tavelića i još mnogo toga. Ali najvažnijim držim, da nismo na sv. Nikolu zaboravili, da se njegovu zagovoru iznova ustrajnije utječemo i da u njegovom životu i žrtvi krijepimo svoju vjeru za iskušenja naših dana”.
Sv. Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac
Sv. Nikola Tavelić ili Nikola Tavilić (Šibenik, oko 1340. – Jeruzalem, 14. studenog 1391.), prvi je hrvatski svetac, franjevac, mučenik. Franjevac je postao u gradu Bribiru, sjedištu velikaša Šubića. Oko 1365. zaređen je za svećenika i kao misionar pošao je u Bosnu oko 1372. godine. Naime, poglavari Nikolu šalju u Bosnu gdje je u to vrijeme bilo „mnoštvo raskolnika i krivovjeraca“, odnosno bogumila, kako se navodi u pismima Pape Grgura XI. Nakon 12 godina misijskog djelovanja u Bosni, 1384. pošao je u Palestinu zajedno s fra Deodatom i fra Petrom iz Narbonne (Francuska) i fra Stjepanom iz Cunea (Italija).
Jednom prigodom je pošao s družinom do islamskog vjerskog službenika u Omarovoj džamiji u Jeruzalemu, s namjerom da ga uvjeri u ispravnost kršćanske vjere. S trojicom svoje subraće iz Francuske i Italije o svetkovini Kurban-bajrama s muslimanima je htio razgovarati o “stvarima vrlo korisnim i spasonosnim za njihove duše”. Kadiju je to razbjesnilo i zaprijetio im je smrću. No, kako ih ni ta prijetnja nije odvratila od vjere, kadija ih je osudio na smrt. Utamničili su ih, zlostavljali tri dana, a onda je kadijinu presudu potvrdio i građanski sud, nakon čega je svjetina 14. studenoga 1391. mačevima sasjekla Tavelića i trojicu subraće i bacila ih na lomaču. Grobovi su im nepoznati. Sva četvorica su podnijela mučeničku smrt u Jeruzalemu pred Vratima Jafe.
Odmah su ih u Europi počeli slaviti kao mučenike (od 14. studenog 1391.), posebno u Šibeniku. Papa Lav XIII. odobrio je Nikolino štovanje 1889. godine na molbu šibenskog biskupa Josipa Fosca. Između dva svjetska rata raširilo se Nikolino štovanje, a rad na kanonizaciji je sretno završen i papa Pavao VI. proglasio ga je svetim u Rimu, 21. lipnja 1970. godine.
