Rezultati seroloških testiranja pokazali su da je 100.000 ljudi u Hrvatskoj zaraženo koronavirusom, iako je službeno potvrđenih slučajeva samo 3700.
Sada znamo i da je u doticaju s virusom bilo puno više Hrvata nego što smo dosad znali, i to 2,4 posto. I dok je Hrvatski zavod za javno zdravstvo službeno proveo testiranje nacije, sve je više privatnih poliklinika u kojima se može serološki testirati.
Kada bi se rezultat prelio na populaciju, moglo bi se reći da je 100.000 Hrvata bilo u kontaktu s koronavirusom.
“Možemo reći da je otprilike, 80 do 90 ili eventualno 100.000 Hrvata je bilo u kontaktu s virusom krajem 5. mjeseca kad su uzimani uzorci, ali moramo prvo provesti malo detaljniju statističku obradu jer uzorak nije apsolutno reprezentativan”, pojasnio je Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.
Od 1051 uzoraka, samo su 24 bila u doticaju s virusom. Nešto drugo iznenađuje.
“Neutralizacijska protutijela su dokazana u dva ispitanika od 24, što iznosi manje od 10 posto, točnije 8,3 posto. Ako se gleda ukupno od ovih 1051 onda je to 0,2. Jedino neutralizacijska protutijela imaju zaštitnu ulogu, to znači da samo one osobe koje imaju neutralizacijska protutijela su razvila zaštitni imunitet”, rekla je Tatjana Vilibić, voditeljica Odjela za serološku virologiju HZJZ-a.
Serološka testiranja moguća su i u privatnim poliklinikama. Ljudi dolaze iz znatiželje ili sumnje. Prosječna cijena testa 200 kuna.
“Vidimo da se testiralo otprilike 1400 naših pacijenata, u prvih 200 je bilo i 20 posto pozitivnih. Ali kasnije možemo reći da je 2,1 odnosno 2,4 posto od ukupnog broja ispitanika”, izjavila je Hana Breyer Priselac, ravnateljica Poliklinike za Vijesti.hr.
Nije riječ o dijagnostičkom testu jer ne pokazuje je li trenutačno prisutan virus ili je riječ o prethodno preboljenoj infekciji. Gotov je za čas.
I njemačko i englesko istraživanje pokazuju da imunitet traje kratko, nakon tri mjeseca broj antitijela značajno pada.
“Kod imunološke zaštite kod virusa osim antitijela su bitna i stanična imunost, tu su također bitna istraživanja da se vidi kako stanična imunost na razini T i B limfocita reagira. Danas postoje metode kojima se to također može mjeriti”, rekla je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
Uz mali broj onih koji imaju zaštitu, još ih je nešto iznenadilo.
“Među ovima pozitivnima kad smo ljude anketirali pitali smo jesu li u ta tri mjeseca imali neke simptome koje bi se mogle povezati s koronavirusnom infekcijom. Ispalo je da od njih 24, 15 je imalo neke simptome koje bi se mogle povezati s koronavirusnom infekcijom, devet nije imalo nikakve”, izjavio je Kaić.
Ovo je tek dio, statističke obrade tek slijede. Uzorci krvi su se prikupljali iz cijele Hrvatske, pa i dječje bolnice u Klaićevoj ulici. Iako će pokazati više kad se potpuno obrade i ovako daju sliku gdje je Hrvatska.
