SVE VIŠE KATOLIKA OKREĆE SE TRADICIJI Blagoslovljena je nova kapela ‘lefevrovaca’ u Zagrebu

Akceleracija krize u Crkvi tijekom pontifikata sadašnjega pape pred sve više vjernika stavlja bolne dvojbe po pitanjima poput poslušnosti, nepromjenjivosti vjerskih istina i odanosti autoritetima.

Ovi pak vjernici smatraju da su korijeni sadašnje krize mnogo dublji i da je ona sudbonosnim Drugim vatikanskim saborom (1962.-1965.) zahvatila najviše strukture Crkve. Puno ime im je Svećeničko bratstvo sv. Pija X., a svećenike Bratstva i vjernike koji pohađaju njihove Mise često se prema osnivaču naziva „lefevrovcima“. No kako se ta mala zajednica svećenika osnovana oko bogoslovije u švicarskome Econeu proširila na sve kontinente svijeta? I zašto njihovo rješenje za krizu u Crkvi nalazi na sve snažnije zanimanje vjernika u Hrvatskoj?

Katolici bez ustupaka i kompromisa

Svećeničko bratstvo sv. Pija X. (FSSPX – Fraternitas sacerdotalis Sancti Pii X.) osnovano je uz odobrenje lokalnoga friburškoga biskupa, 1. studenog 1970. Odano je služenju isključivo tradicionalnog obreda Mise koji se služio u svim crkvama rimskoga obreda do velikih promjena 1969. godine te beskompromisnom propovijedanju katoličke vjere nasuprot koncilskom „aggiornamentu“ – prilagodbi i kompromisu s vrijednostima modernoga svijeta. Nadbiskup Lefebvre i njegovi istomišljenici suprotstavljali su se, naime, prilagođavanju obreda svete Mise protestantskom shvaćanju duhovne gozbe, nasuprot katoličkom shvaćanju Mise kao uprisutnjenja Kristove žrtve koja se prikazuje na nekrvni način. FSSPX se također suprotstavlja modernom ekumenizmu te modernom shvaćanju vjerske slobode izraženom u koncilskom dokumentu Dignitatis humanae . Djelovanje Bratstva od početka obilježava misionarsko obilježje pa je od samih početaka širilo širilo na nove zemlje gdje su ih vjernici pozivali.

Počinju problemi…

Postupnom implementacijom modernih reformi objema stranama postaje sve očitije da je miran suživot ovih dvaju korjenito različitih filozofsko-teoloških sustava – mogli bismo reći dvaju religija – nemoguć. 1975. godine biskup Mamie povlači odobrenje Bratstvu i zabranjuje ređenje novih svećenika. Nadbiskup Lefebvre je takvu odredbu držao suprotnom kako kanonskom, tako i božanskom pravu. Nadbiskup ističe da je spasenje duša vrhovni zakon te da je u ovoj kriznoj situaciji potrebno, sukladno načelu nužde, djelovati nasuprot nepravednim odredbama koje predstavljaju nezakonit pokušaj suzbijanja beskompromisnog ispovijedanja katoličke vjere.

Odnosi se dodatno pogoršavaju 1988. godine kada nadbiskup Lefebvre uviđa da mu se bliži smrt te, zajedno s istomišljenikom b. Antoniom de Castro Mayerom, posvećuje četvoricu biskupa kako bi mogli dijeliti sakramente svete Potvrde i svetoga reda te tako osigurati sam opstanak Svećeničkoga bratstva. Rim proglašava da su nadbiskup Lefebvre i četvorica novozaređenih biskupa automatski pali pod kaznu izopćenja predviđenu za posvećenje biskupa bez papinskoga naloga. FSSPX s druge strane niječe da je došlo do ovoga izopćenja, budući da i samo kanonsko pravo isključuje mogućnost kazne kada osoba postupa iz prijeke potrebe (kanon 1323), očitovane u opasnosti od potpunog nestanka Bratstva te samim time strukturirane svećeničke opozicije koncilskoj revoluciji. Izopćenja je 2009. godine dokinuo papa Benedikt XVI., no redovno kanonsko stanje Bratstva još uvijek nije priznato te ono i dalje, pozivajući se na stanje nužde, osnuje svoje kapele mimo odobrenja mjesnih biskupa.

Apostolat Svećeničkog bratstva sv. Pija X. u Hrvatskoj

Nakon liturgijskih promjena na području Lijepe Naše, unatoč nekim svećenicima koji su tradicionalni obred služili privatno, relativno dugo vremena nije postojala nikakva strukturiranija inicijativa za obnovom tradicionalne liturgije. To vjerojatno možemo pripisati tome što se u Hrvatskoj sam proces postkoncilske revolucije odvijao znatno sporije nego na Zapadu, vjerojatno zbog socio-kulturološkog utjecaja komunizma te antikomunističkog vala u ratu i poraću. Ipak, iako su te promjene u Hrvatskoj bile sporije i manje eksplicitne, ne možemo reći da su one bile suštinski različite u odnosu na Zapad.

Prvi pokušaj obnove tradicionalne Mise započela je skupina vjernika Zagrebačke nadbiskupije koja je, nakon određenih napora, 2011. godine uspjela osigurati redovito i javno služenje tradicionalne Mise nedjeljom i zapovjednim blagdanom u crkvi svetog Martina u Zagrebu .

Tek 2012. godine FSSPX započinje niz povremenih posjeta Zagrebu. 2013. godine u Bratstvo je službeno primljen p. Marko Tilošanec koji je i prije povremeno služio tradicionalnu Misu te naposlijetku došao do uvjerenja da je suživot između tradicionalne i moderne liturgije i nauka nije moguć .

P. Tilošanec sve do 2016. godine pohađa dodatnu formaciju u bogosloviji u Zeitzkofenu, a po završetku njegove formacije apostolat Bratstva postaje redovit. Već iste godine otvara se kapela sv. Jeronima u Splitu, a u srpnju sljedeće godine kapela sv. Josipa u zagrebačkim Dugavama u kojoj je Bratstvo djelovalo do listopada ove godine. Situacija je naime takva da iako Zagrebačka nadbiskupija daje katoličke crkve za javno bogoslužje otvorenim nekatolicima poput makedonskih pravoslavaca, takva susretljivost nije pružena FSSPX-u koji do uspostavljanja vlastitih kapela svetu Misu služi u iznajmljenim nesakralnim prostorima.

Redovitijim rasporedom bogoslužja ispunjeni su i svi preduvjeti za redoviti župni život – održavaju se duhovne vježbe, dijele se sakramenti krštenja, prve Pričesti i svete Potvrde. Trenutno Bratstvo djeluje u kapelama u Zagrebu, Splitu i Rijeci, a povremeno Mise služi i u Slavonskom Brodu.

Blagoslov kapele sv. Josipa u Zagrebu

4. listopada 2020. godine obilježen je osobitom radošću za tradicionalne katolike iz Zagreba i okolice – naime, na ovaj je dan svečano blagoslovljena nova i veća FSSPX-ova Kapela sv. Josipa u zagrebačkom Remetincu. Obred blagoslova kapele započinje blagoslovom vanjskih zidova uz antifonu Asperges i 50. psalam, nakon čega vjernici ulaze u kapelu te se blagoslovlja i unutrašnjost kapele.

Nakon blagoslova uslijedila je pjevana Misa, a u propovijedi se p. Tilošanec osvrnuo na povijesni razvoj apostolata u Hrvatskoj te komentirao neprihvatljivo nepoštovanje slobode Crkve od strane državnih vlasti prilikom zabrane javnih Misa koja je trajala između dvaju blagdana sv. Josipa, nebeskoga zaštitnika našega naroda. 

[3] Cjelokupna povijest Svećeničkog bratstva sv. Pija X. izložena je u dokumentarnom filmu “Četrdeset godina vjernosti” koji je dostupan i na hrvatskom jeziku: https://www.youtube.com/watch?v=cSbqk1Fs2hs

[4] http://tomablizanac.blogspot.com/2011/02/tradicionalna-latinska-misa-vratila-se.html

[5] http://tomablizanac.blogspot.com/2012/04/predavanje-i-misa-sspx-u-zagrebu-13.html

[6] Intervju s p. Tilošancem o njegovom životnom putu: http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2017/06/svecenice-gdje-je-tvoja-misa-x.html

[7] http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2016/10/prva-javna-kapela-svecenickog-bratstva.html

[8] http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2017/07/blagoslov-kapele-sv-josipa-u-zagrebu.html

[9] Odgovor p. Tilošanca na pitanje zašto FSSPX ne može služiti Misu u crkvama:
http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2015/05/zasto-bratstvo-sv-pija-x-ne-moze.html

[10] http://christusrexhrvatska.blogspot.com/2020/10/svecanost-blagoslova-kapele-sv-josipa-u.html

Komentari