Do sada je zaprimljeno više od 12750 zahtjeva za obnovu u Gradu Zagrebu, a Ministarstvo je donijelo tek 613 odluka o njima. Po javnom pozivu za hitne sanacije riješeno je nešto više od 1700 predmeta i isplaćeno gotovo 60 milijuna kuna.
Na 12 natječaja za novac Fonda solidarnosti, čija je ukupna vrijednost 8,8 milijardi kuna, javilo se 376 kandidata. Za sada je sklopljeno 200 ugovora vrijednih 5,4 milijardi kuna, što se odnosi na novac iz Fonda solidarnosti vezan u zagrebački potres. Novac za obnovu štete nastale u drugom potresu još čeka na odobrenje Europske Komisije.
Sve više problema
Na terenu je sve više konkretnih problema poput nesređenih imovinsko-pravnih odnosa, pitanja legalnosti zgrada, pitanja mjesta prebivališta na dan potresa, neusklađenih registara i zemljišnih knjiga, ljudi koji ne žele ući u postupak obnove, odnosno susjeda koji se ne mogu dogovoriti, neriješenih ostavinskih rasprava i još mnogo specifičnih situacija koje djelatnici Ministarstva svakodnevno provjeravaju.
Zbog svega toga se, a u želji da obnova konačno krene ozbiljnom dinamikom, krenulo u rasprave o mogućim zakonskim izmjenama kojima bi se sve ove stvari mogle zaobići i krenuti s radovima, neslužbeno doznaje N1.
Premijer Andrej Plenković dao je usmeni nalog resorima koji imaju veze s obnovom grada da pripreme sva uska grla, a ako su neka od tih uskih grla u procesu obnove vezana uz bilo koju zakonsku odredbu, neka se to identificira pa će se promijeniti.
