Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave obilježava se prvi put ikada na području Srbije i Republike Srpske, a obilježit će se postavljanjem Narodne i Državne zastave Republike Srbije diljem općina u Srbiji i Republici Srpskoj. Tako će brojni trgovi i centralne ulice biti okićeni Narodnom i Državnom zastavom Republike Srbije, a samo u Beogradu najavljeno je isticanje 4.000 zastava.
Denis Avdagić, analitičar vanjske politike ovakve je poteze nazvao provokativnim, ali o očekivanim alatom predizborne kampanje.
“Radi se o posve neprimjerenom činu koji će sam po sebi izazvati dosta problema. Očito je riječ o predizbornom triku koji sada treba pomoći Miloradu Dodiku i njegovim suigračima iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tako da bi to stavio u tu neku predizbornu političku kategoriju, ali naravno posve je nepotrebno izazivanje problema i tenzija koje naprosto nikako ne prestaju i stalno se ponavljaju od možemo reći, posve istih aktera.”, rekao je Avdagić.
“Ovo će posve sigurno međunarodna zajednica na neki način osuditi, ali postavlja se pitanje koliko je potrebno provokacija da netko u nekom trenutku kaže da je zbilja dosta i da na taj način uostalom ne pomažu niti srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini”, dodaje.
Ovakvi potezi, smatra dio su klasičnog nacionalističkog folklora u BiH gdje se, bar što se tiče izbora, bili oni lokalni ili nacionalni, niti na jednoj razini nije uspjelo odmaknuti od, kako je naziva Avdagić, nacionalističke retorike.
“Ne govori se kako pomoći stanovništvu, ne govori se onim stvarima koje su krucijalne kada govorimo o politici i rješavanju životnih problema. Nažalost, na to sve skupa su građani u većoj mjeri oguglali tako da to, iako izgleda prilično zapaljivo, ako se gleda malo zapadnije, s pozicije Zagreba. Zapravo u stvarnosti ne izaziva velike probleme jer ljudi su navikli na žestoku retoriku i na provokacije koje ne prestaju”, ističe.
Dodaje i kako Dodikova separatistička politika nema zapravo nikakve podrške, što se tiče Europe.
“To moramo na početku razbiti, takva iluzija , da bi se to moglo dogoditi, što se tiče Dodika koji iskazuje nekakvu veću spremnost da može generalno gledano napraviti brži korak s obzirom da ‘raspolaže’ s jednim čitavim identitetom, no on nema podrške. Nema međunarodne podrške, Srbija nije u stanju dati tu podršku, odnosno Srbija, možemo recentno vidjeti je čak pokleknula i kad je pitanje Kosova koje je zbilja pitanje svih pitanja u srbijanskoj unutarpolitičkoj sferi tako da, to su velike provokacije, ali su zapravo sitničave jer oni s tim niti zapravo žele nešto iskreno napraviti niti mogu. Cilj je politički propitivati i to je jedino što na kraju krajeva oni i dobivaju”, govori.
Najavio je ovaj analitičar osude međunarodnih organizacija, no pitanje je vremena kako će sam “praznik” odjeknuti u Europskoj Uniji. Uz to, čini se da ni Srbija ni Bosna i Hercegovina ne pokazuju velike težnje zbog kojih će pristup ovoj zajednici biti moguć.
“Već se neko vrijeme, bar što se tiče komunikacije, po pitanju srbijanske politike ne vidi više velika želja približavanja Europskoj Uniji. Oni ne žele odustati od suradnje, oni respektiraju da je EU najveći trgovinski partner Srbije, međutim stvarne želje za integriranjem što znači i reorganizacije apsolutno svih sfera društva, što znači i pravosuđe, što znači i vanjske politike. Tu očito nema nekakve stvarne želje, barem ne u ovom trenutku. Zašto je to tako, o tome bi se dalo razgovarati jer ima nekoliko mogućnosti i mogućih povoda tomu, ali to su činjenice”, rekao je.
“Kada gledamo komunikaciju predsjednika Vučića vidi se da on više cijeni tu neku pomoć koju prima od Kine, koju prima od Rusije iako je zapravo potpuno jasno da je ona temeljna pomoć za koju Srbija zapravo izvuče iz problema, zapravo ona EU”, dodaje.
“Što se tiče BiH tu je situacija kompleksnija jer na svako pitanje imate tri odgovora. Ono što se tiče Federacije i što se tiče Hrvata i najveće stranke Hrvatske u BiH, gospodin Čović i HDZ ističu da su oni glavni motori približavanju Europskoj Uniji. To je tako barem što se tiče komunikacije. Sama suradnja između naroda i same suradnje političke razine u tijelima BiH opet bi se o tome dalo razgovarati. Međutim činjenica je da je, ako ništa drugo, barem taj verbalni diskurs je itekako važan, a on je vrlo otvoren i jasan što se tiče Hrvata”, ističe.
“Bošnjaci i bošnjačke stranke se ne opiru članstvu Uniji dok je ta rezerva prisutna među srpskim strankama. Iako možda otvoreno ne govori da je protiv EU i članstva, Milorad Dodik baš i ne zaziva u svojoj komunikaciji članstvo Europskoj Uniji. Hoće li on biti i prepreka i dalje, jer sasvim sigurno je bio. Neke stvari koje su tražene od strane EU, u sklopu prilagodbe članstvu su bile redovito blokirane od strane Republike Srpske. Vjerojatno će to tako ići i dalje, a opet povode tome možemo nalaziti u brojnim stvarima. Istaknuo bi da ne mislim da je to isključivo politički, radi se naravno o harmonizaciji i približavanju EU. Ne zaboravimo pravosudni segment, on je jako važan što znamo i iz priče Hrvatske, a to bi, barem što se tiče samostalnosti pravosuđa u BiH sigurno imalo visoke reperkusije po, možemo slobodno reći, korumpirani politički sustav”, zaključuje Denis Avdagić za Dnevno.
