Hrvatska bi Rusiji mogla predati ključeve Europe, i biti instrumentalizirana u ruskom planu destabilizacije Europske unije, pisao je stručnjak za nacionalnu sigurnost dr Theodore Karasik, član Lexington instituta. Sada tvrdi kako je moguće da Rusija već ima te ključeve, te da bi ih mogla iskoristiti tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europe, moglo bi predstavljati ozbiljnu prijetnju integritetu sustava Europske unije i trans-Atlantskog saveza, smatra Karasik. Potvrdu takve teze nalazi u načinu na koji je provedeno suđenje Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernandiju u slučaju INA-MOL.
Samo nekoliko dana prije početka hrvatskog predsjedanja, ističe Karasik, naglo je završilo najveće suđenje u Hrvatskoj, i to osuđujućom presudom protiv šefa mađarske energetske kompanije MOL-a. Hernandi je proglašen krivim za podmićivanje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera ne bi li prepustio MOL-u kontrolu nad INA-om.
“Problem je u tome što su dva poznata pravna stručnjaka, postavljena kao neovisni nadzornici suđenja u pravnoj bitci desetljeća, optužila hrvatske državne tužitelje za pristranost, kršenje standarda Europske unije o pravičnom suđenju i kršenje prava optuženika”, ističe Karasik.
“Čini se da je u pozadini takve sudske odluke potreba za zataškavanjem prikrivene ruske lobističke operacije s ciljem kontrole tranzitnog pravca za isporuku plina u Europu”, smatra stručnjak za nacionalnu sigurnost, što potkrepljuje izvještajem neovisnih nadzornika koji u detalje govori o nepravilnostima na suđenju.
Vrhunski stručnjaci dovode u pitanje nepristranost hrvatskog suda
Sudski nadzornici koji su napisali izvještaj vrhunski su stručnjaci na europskoj razini, ističe Karasik. Sutkinja Kai Ambos je predsjedateljica odjela za kazneno pravo sveučilišta Georg-August-Göttingen u Njemačkoj, sutkinja Specijaliziranih vijeća Kosova u Haagu te savjetnica Međunarodnog kaznenog suda. Lordo David Anderson, član kraljevskog vijeća, je sudac Prizivnog suda Guernseyja i Jerseyja, gdje je i Povjerenik za istražne ovlasti, a prethodno ga je britanska vlada imenovala za neovisnog nadzornika zakonodavstva o terorizmu.
Ambos i Anderson imenovani su kao revizori pravičnosti kaznenog postupka s izričitim uputama da djeluju neovisno od bilo koje stranke u slučaju, ističe.
“Njihovi zaključci postavljaju ozbiljna pitanja o korupciji hrvatskih institucija te o utjecaju Rusije u Hrvatskoj”, smatra stručnjak za nacionalnu sigurnost.
Nadzornici su hrvatski sud optužili za “pristranost” u korist hrvatskih “nacionalnih interesa” te za kršenje međunarodno priznatih standarda poštenog suđenja, “uključujući kršenje članka 6. stavka 1. Europske konvencije o ljudskim pravima”.
Njihovo izvješće navodi brojne proceduralne nepravilnosti kojima je sud, prema navodima nadzornika, kršio prava optuženika na pošteno suđenje. Te nepravilnosti uključuju ne davanje obrani dovoljno vremena za pripremu, isključivanje javnosti iz ključnih trenutaka suđenja bez vođenja sudskog zapisnika i nametanje jednostrano imenovanog odvjetnika po službenoj dužnosti, čime je prekršeno pravo izbora pravnog zastupanja.
To su samo neki primjeri nepravilnosti koje, smatra Karasik, navode na pitanje kako zemlja za čije pravosuđe vrhunski pravni stručnjaci kažu da postupa mimo standarda Europske unije za pravično suđenje može predsjedati Europskom unijom.
Upitni svjedoci
Ali izvješće nadzornika ne ostaje na tim ocjenama, te aludira na geopolitičku pozadinu ruskih nastojanja za ostvarivanje kontrole nad Hrvatskom kao ulazne točke za energetska tržišta Europske unije.
Naime, u izvješću se ističe i da se tužiteljstvo oslanjalo na upitne svjedoke koji su bili pod istragama zbog pranja novca. U izvješću optužuju USKOK za sustavno izbjegavanje istraživanja krunskog svjedoka optužbe, Roberta Ježića, kao i njegovog poslovnog partnera, švicarskog odvjetnika Stephana Hürlimanna.
“Čini se da uloga g. Hürlimanna u pranju navodnih primanja mita nije u potpunosti ispitana … USKOK nije istražio važna pitanja vezana za vjerodostojnost gospodina Ježića. Takvo vođenje istrage dovodi u pitanje nepristranost USKOK-a. Vjerodostojnost gospodina Ježića u pitanje dovodi njegov status suučesnika, njegova korist od 5 milijuna eura i činjenica da je osuđujuća presuda u slučaju gospodina Hernádija u njegovom osobnom interesu”, stoji u izvješću neovisnih nadzornika.
Ježićeve tvrdnje su, navodi Karasik, u suprotnosti sa svjedočenjima savjetnika konzultanta za naftnu industriju Imre Fazakasa i ruskog naftnog magnata Mihaila Gutserieva. Obojica su rekli da je Ježić “ukrao” pet milijuna eura od Gutserieva, koji je navodno dano Ježiću da lobira za vladu u ime projekta Družba Adria – dugogodišnjeg ruskog plinovoda za transport ruske energije u Europu preko hrvatske luke Krk.
‘Šokirani’ neradom USKOK-a
Suci Ambos i Anderson bili su šokirani, tvrdi stručnjak za nacionalnu sigurnost, činjenicom da niti jedno od tih pitanja USKOK nije valjano istražio te što se na sudu o tome nije ozbiljno raspravljalo. Sam Ježić je na sudu priznao da je taj novac koristio za vlastite tvrtke te da ga nikada i nije prenio Sanaderu. A novac nije vratio sudu.
Zbog tih činjenica nadzornici suda kritiziraju USKOK zbog “izostalog istraživanja dokaza koje su dali gospodin Fazakas i gospodin Gutseriev kojim bi se pokazalo može li se dokazati ili opovrgnuti ono što je gospodin Fazakas rekao o novcu.
Izvješće, smatra stručnjak, predstavlja alarmantni dokaz o korupciji u hrvatskom pravosuđu te o razmjerima ruskog utjecaja u Hrvatskoj, te dodaje da isto upućuje na ozbiljan rizik za europsku sigurnost uoči hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Europska unija mora osigurati da Rusija ne iskoristi svoj utjecaj u Hrvatskoj ne bi li instrumentalizirala hrvatsko predsjedanje za promoviranje ruskih energetskih interesa, zaključuje Karasik za Euronews.
