Što se događa s klimom? Američki znanstvenici potvrdili da je srpanj bio najtopliji mjesec otkad se mjere temperature, Talijani se kuhali na preko 50 stupnjeva!

Ilustracija Foto: Twitter

Američki znanstvenici koji rade za tamošnju vladu svojim su novim istraživanjem izračunali da je protekli srpanj bio najtopliji mjesec otkad se temperature mjere. S druge strane, u našem susjedstvu u Italiji, izmjereno je preko 50 stupnjeva.

Prijete nam velike opasnosti

Ovo izvješće u skladu je onim UN-a, odnosno ICPP-a, u kojem stoji kako su emisije štetnih plinova, uzrokovane ljudskim aktivnostima, zagrijale zemlju na razine neviđene u posljednjih 125 tisuća godina.

Bez politike dodatnog smanjenja emisija procjenjuje se da bi prosječna svjetska temperatura mogla porasti između 1,1 ºC i 6,4 ºC tijekom ovoga stoljeća, poručuju iz Europske Unije.

Ljudske aktivnosti, kao što su sagorijevanje fosilnih goriva, krčenje šuma i poljoprivreda, dovode do stvaranja emisija ugljičnog dioksida (CO2), metana (CH4), dušikova oksida (N2O) i fluorougljika. Ti staklenički plinovi zadržavaju toplinu koja isparava sa Zemljine površine i sprečavaju njezino širenje u svemir te na taj način uzrokuju globalno zagrijavanje.


Poruka Europskog parlamenta

Europski parlament je stoga više puta naglasio da je bolja provedba zakona i odredbi ključan prioritet. U svojoj rezoluciji pod naslovom „Veća korist mjera EU-a za zaštitu okoliša: jačanje povjerenja uz pomoć više znanja i veće spremnosti reagiranja“ kritizirao je nedovoljan stupanj provedbe prava u području okoliša u državama članicama te dao nekoliko prijedloga za učinkovitiju provedbu, kao npr. širenje najboljih praksi među državama članicama i među regionalnim i lokalnim tijelima.

U svom stajalištu o aktualnom programu djelovanja za okoliš Parlament je naglasio potrebu za strožom provedbom prava EU-a u području okoliša. Nadalje, zatražio je veću sigurnost za ulaganja kojima se podupire politika zaštite okoliša i napori u borbi protiv klimatskih promjena te je zatražio veće i bolje uključivanje pitanja zaštite okoliša u ostale politike.

Što se, pak, dogodilo u Italiji?

U gradiću na jugu Italije, Floridiji, prošle srijede izmjerena je najviša temperatura ikada na europskom tlu. Gradski termometar pokazao je paklenu temperaturu od 51 stupanj Celzijev, te se time ovaj sicilijanski gradić, poznat po gastro delicijama od puževa, prometnuo u globalni centar klimatskih promjena.

A baš ti u gradiću slavljeni puževi, prve su žrtve nezapamćenog toplinskog vala, piše New York Times. Naime, nemilosrdno sunce prodrlo je kroz puževe kućice, te spržilo njihovo meso. Oni puževi koji su se pokušali dokopati hlada izgorjeli su prilikom pokušaja bijega, dok su se neki namjeravali spasiti tako da se zakopaju ispod zemlje. Farmeri koji ih uzgajaju, nažalost vjeruju kako su i ti ubrzo izgorjeli.

”Floridia je sada središte svijeta. Prestigli smo Atenu ”, izjavio je poluozbiljno, mladi, 24-godišnji gradonačelnik Marco Carianni. Inferno na Floridiji, uslijed prekomjernog korištenje električne energije, izazvao je i nestanak struje, a vrućine su napakostile i plodovima lokalnih poljoprivrednika, kao što su limun, naranče i grejp.

Ljudi padali u nesvijest

Nemogućnost rashlađivanja klimatskim uređajima rezultiralo je nesvjesticama i napadajima panike kod starijeg stanovništva. Gradski trgovi i parkovi zjapili su prazni, a drveća su posivila od žege. Oni najpesimističniji boje se kako je Floridia znamen, onoga što nas sve čeka.

Toplinski val naravno nije bio ograničen samo na Floridiju, već on tjednima muči cijelu Italiju, kao i jug Europe. Šumski požari i nepredvidljivi vjetrovi zapalili su šume na Kalabriji, a gorili su pašnjaci diljem Sicilije, kao i šume na Sardiniji. Požar u gradiću u blizini Rima natjerao je vlasti da evakuira tamošnje stanovnike. Znamo kako u Grčkoj i dalje tinja jedan od najvećih svjetskih požara u posljednjih nekoliko desetljeća, a puno bolje nije ni u Turskoj. Ostatak Europe sa strepnjom gleda u nebo, pitajući se čekaju li ih ovo ljeto požari, poplave ili možda pijavice.

Nakon par dana pakla, život se u Floridiju polako vraća na staro. Kafići su ponovno puni, mlađarija se okuplja na trgovima, skuteri i automobil voze se i danju. No, oni najstariji, kao i lokalni poljoprivrednici i uzgajivači puževa, još osjećaju posljedice paklenog vala, te sa strepnjom čekaju sljedeće ljeto.

– U svojih sedamdeset godina nikad nisam ovako nešto doživio. Uključio sam sve tri klime koje imam u kući, a istovremeno sam strahovao da će vrućina razbiti stakla na prozorima. Sakrili smo se u kuću kao da je vani kuga- kazao je Nino Bascetta, umirovljeni stanovnik Floridije.

-Klimatske promjene više nisu samo pitanje za znanstvenike i buduće generacije. Njihove dramatične posljedice na našim područjima, u našoj neposrednoj blizini pogađaju nas svakodnevno. I šokirani smo slikama katastrofa koje nam stižu iz cijeloga svijeta. Klimatske katastrofe poput požara, toplinskih valova, suša, poplava, plimnih valova koji potapaju obale, ciklona, topljenja leda, pandemija, raseljavanja stanovništva naša su stvarnost. A tek smo na 1,1 °C prosječnog zagrijavanja!- poručuju iz Europskog parlamenta, piše Jutarnji list.

Komentari