“Stalno se ponavljaju iste stvari. Uvijek uoči nekakvih izbora veledrogerije angažiraju PR agencije kako bi radile pritisak u medijima. Ranije smo plaćali dugove, trenutno smo u razgovorima.
Zadaća ministra Beroša je da vodi računa o financijama i rashodima. To treba biti prvi korak u rješavanju problema, a sve ostalo, poput doprinosa, idući je korak. Dostavljat će oni lijekove, ne brinite se. Svaki put isto završi”, govorio je premijer prije nekoliko dana.
Premijer je tada rekao više puta kako će veledrogerije isporučivati lijekove te da ni jedan građanin neće biti zakinut s dostavom lijekova. Dodao je kako on ne zna da je ikad ikome falilo lijekova.
“Ne mogu odgovarati na hipotetska pitanja. Ne dolazi u obzir isplata u jednom trenutku 3,5 milijardi kuna duga. Što se to dramatično dogodilo danas?” pitao je premijer i dodao kako veledrogerije mogu to izdržati.
‘Siluju medije’
“Mogu oni izdržati, imaju velike zarade, ne vidim da su gladni”, rekao je premijer o dugu prema veledrogerijama.
Nešto kasnije je izjavio:
“Čudo su te PR agencije veledrogerija. Siluju medije da postavljaju ovakva pitanja, angažirat ću ih za Vladu”, kazao je Plenković.
I onda je Vlada – odnosno Ministarstvo zdravstva u suradnji s Ministarstvom financija – na sastanku koji je održan u Ministarstvu zdravstva ponudila veledrogerijama između 800 i 900 milijuna kuna.
I odmah su iz veledrogerija rekli kako to nije dovoljno jer je ukupni dug hrvatskoga zdravstvenog sustava za lijekove i medicinski materijal oko 6,5 milijardi kuna, odnosno oko 855 milijuna eura. Tako da ovih 900 milijuna (oko 120 milijuna eura) zaista izgleda kao “kap u moru”.
I nakon tog sastanka u Ministarstvu zdravstva gotovo su sve veledrogerije u Hrvatskoj upozorile kako neće moći isporučivati lijekove bolnicama.
Za to vrijeme, dok traje “natezanje” hoće li se i koliko platiti veledrogerijama, građani se i dalje nadaju da će u bolnicama imati sve lijekove “zlu ne trebalo”.
Iz neslužbenih izvora doznajemo da u najvećoj i najvažnijoj bolnici u Hrvatskoj, KBC-u Zagreb, lijekova za sada ima, da ne nedostaje ničega i da imaju zalihe lijekova za predstojećih sedam do 10 dana.
A kakvo je stanje u KBC-u Split, drugoj hrvatskoj bolnici po veličini, rekao nam je zamjenik ravnatelja dr. Krešimir Dolić. Prema njegovim riječima, situacija s lijekovima nije izišla iz gabarita normalnog.
˝Nemamo neke veće probleme oko isporuke lijekova i imamo nešto zaliha. Hrvatska Vlada je odvojila određena sredstva kako bi pomogla bolnicama u plaćanju barem dijela dospjelog duga. Tako smo mi u Splitu dobili oko 33 milijuna kuna za pokrivanje dijela duga, odnosno dijela dospjelih obveza˝, rekao nam je dr. Dolić.
Ništa novo
Problem veledrogerija i lijekova odavno je gorući i on nije prisutan samo u mandatu ove Vlade. I prije su bolnice dugovale veledrogerijama, i dalje će im bolnice dugovati, i stalno ćemo se vrtjeti u krug.
No, najveći problem je u neracionalnom zdravstvenom sustavu, koji se povlači od osamostaljenja hrvatske države. I nitko se nikad nije uhvatio u koštac s rješavanjem toga problema, s pravim zdravstvenim reformama.
Tako u državi od 4,1 milijun stanovnika postoji više od 60 raznih bolnica – od KBC-ova, preko općih do županijskih i specijaliziranih bolnica.
Sljedeći problem je što one nemaju dovoljno velike bolničke limite, koje im isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), kako bi podmirivale sve svoje obveze.
Tako u KBC-u Split limit iznosi nešto više od 60 milijuna kuna, a još je prije 10 i više godina tadašnji ravnatelj KBC-a Split dr. Dujomir Marasović upozoravao kako im je tadašnji limit od 72 milijuna kuna premali za sve što splitskoj bolnici treba.
A od vremena dr. Marasovića do dr. Julija Meštrovića, koji je sadašnji ravnatelj KBC-a Split, medicina je uznapredovala i poskupjela, a limit se smanjio. Tako, na primjer, u KBC-u Split više od 90 posto toga mjesečnog limita odlazi na plaće zaposlenika i potrošni materijal.
Najveći problem je u tome što bolnice u odnosu na HZZO imaju “dampinške” cijene, odnosno bolnička usluga je skuplja negoli je HZZO plaća.
Isto tako, u hrvatskim bolnicama su se podizale plaće, podnosile su se tužbe zbog neisplaćenih prekovremenih sati, i sve to bolnice moraju platiti.
Nužne reforme
Dakle, sustav vapi za reformama, treba ga racionalizirati, a ne da svako malo “veće selo” u Hrvatskoj ima bolnicu, jer u protivnom ovakve drame oko isporuke lijekova bit će hrvatska svakodnevica.
Samo da netko u nekoj od hrvatskih bolnica u međuvremenu ne umre jer bolnica nije imala lijek budući da ga nije mogla platiti.
Naravno, ljudi su uvijek najosjetljiviji na one najteže bolesnike. Zbog toga smo i nazvali dr. Eduarda Vrdoljaka, predstojnika Klinike za onkologiju i radioterapiju.
– Za sada lijekova imamo dovoljno i ne oskudijevamo ni u čemu. Naši pacijenti imaju sve potrebno, a nekih zaliha nemamo jer za onkološke lijekove, koji su iznimno skupi, ne smiju postojati zalihe – kratko nam je rekao dr. Vrdoljak., piše Slobodna Dalmacija
