Što će pokazati otvaranje vatikanskih tajnih arhiva iz ratnog i poratnog razdoblja? Je li papa Pio XII. ignorirao nacistički progon Židova ili je pomagao u njihovu spašavanju? Mogu li novi dokumenti rasvijetliti ulogu kardinala Alojzija Stepinca u ratnom i poratnom razdoblju?
Novinar Večernjeg lista Darko Pavičić je rekao da se radi o izvanrednom događaju i da doista nije čudno da je izazvao toliko pažnje, ali mu je čudno da smo mi u Hrvatskoj pasivni prema tome s obzirom na dovođenje Stepinčeve kanonizacije u pitanje.
“Vjerujem da upravo u ovom dijelu arhiva ima elemenata kojima se može dokazati, odnosno potkrijepiti ono čime se želi srušiti ta kanonizacija,” rekao je Pavičić.
Dodao je da je nevjerojatno da se nitko iz Katoličke crkve u Hrvatskoj nije aplicirao da uđe u arhive te da je jedan zagrebački poduzetnik biskupu čak predložio da financira tim ljudi koji bi boravio u Rimu, ali nije dobio odgovor.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić je rekao da su prednost stvorili povjesničari iz većih država te da ne zna zašto se nije javio nitko iz Hrvatske, iako dodaje da je to pitanje organizacije i financija.
“Ali nikad nije kasno, to je početak,” rekao je Tanjić, koji smatra da neće biti opravdana po njemu apsolutno netočna teza da se radi o Hitlerovom papi.
Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus je na pitanje je li papa Pio XII. znao za holokaust i logore, odgovorio kako veruje da je znao.
“Ne mislim da ćemo dobiti ono što se očekuje. Zapravo nije otvorena čitava dokumentacija. Kao drugo, tu je i pitanje jezika,” rekao je Kraus.
Dodao je i da je potrebno određeno školovanje da se uopće može aplicirati za pristup arhivima.
Povjesničar Tvrtko Jakovina je rekao da nije važno samo jesu li papa ili Stepinac osobno spasili nekoliko Židova, već ukupna politika institucija.
“Ništa se neće novo saznati. Način na koji smo mi postavili priču o Stepincu je zapravo postavljen da je sve istraženo, sve jasno, tu imamo sva čuda pobrojana i priča je gotova,” rekao je Jakovina.
“Ne brinite se, neće se naći nijedan dokument protiv Stepinca, budite uvjereni,” rekao je Tanjić.
“Ali kako vi to znate?,” pitao ga je Jakovina, na što je Tanjić rekao da se pozicija radila po svim pravilima struke i da su istraženi i arhivi koji su ranije otvoreni.
Povjesničar Ivica Miškulin je izrazio uvjerenje da se neće pronaći revolucionarno drugačije stvari jer se ne radi o nekom posebnom tajnom arhivu, već o regularnom arhivu koji je samo izvanredno učinjen dostupnim javnosti nešto prije reda.
“Kad bih sam išao u taj arhiv, prije svega bih pogledao korespondenciju između Vatikana i SAD-a,” rekao je Miškulin.
Miškulin je rekao i da su u Hrvatskoj arhivi danas nikad više otvoreni, a da je u njima nikad manje povjesničara.
Reagirajući na sugestije da je papa morao znati za holokaust Tanjić je rekao da je to bilo vrijeme otežane komunikacije, koja je s nuncijaturom u Berlinu bila gotovo nemoguća, te da je Poljska bila okupirana. Na pitanje je li Pio XII. mogao učiniti više odgovorio je da je važnije koliko je netko učinio od toga koliko je hipotetski mogao učiniti. Smatra da je papa činio sve da pomogne koliko je mogao pomoći.
“Konferencija u Wannseeu je bila početkom 1942. godine. Do njegove prve propovijedi prošla je gotovo godina dana. Isto tako u Stepinčevom slučaju. Oni su po mom mišljenju trebali grmjeti. Trebali su grmjeti svakoga dana i svi su trebali grmjeti,” rekao je Jakovina.
Kraus se složio te rekao da ne može vjerovati da se do 1945. nije znalo za konclogore.
Tanjić je rekao da je neupitno da se ono što je židovski narod doživio u 2. svjetskom ratu ni s čim ne može mjeriti, ali da je papa Pio XII. za razliku od drugih, kao i Stepinac, i prije rata radio na spašavanju Židova, prenosi HRT.
