Nova školska godina počela je danas uz stroge epidemiološke mjere. Poseban režim stavit će na kušnju sustav i sve koji u njemu sudjeluju. Pojedinačni slučajevi zaraze primorali su nekoliko škola da počnu s nastavom na daljinu.
Momir Karin, pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja, izjavio je u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” da je ova nastavna godina potpuno drugačija od svih do sada. Ističe da je ovo je bio izazov za sve u odgojno-obrazovnom sustavu i da je zadovoljan kako je današnji dan prošao.
“U stalnoj smo komunikaciji sa školama. Imao sam već stotinjak razgovora. Otvoreni smo za sva pitanja. Znamo da odgojno-obrazovni sustav nije jednak na svim područjima RH. Ovoga tjedna moramo napraviti baš sve što je preporučeno, odnosno da svatko od nas u sustavu napravi u svom dijelu posla ono što je zamišljeno da treba napraviti. Svi moramo biti odgovorni”, kazao je.
Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, rekao je da ne želi nakon prvog dana nastavne godine iznositi neke zaključke. Smatra da se ništa spektakularno nije ni očekivalo, pa se onda i nije moglo to niti dogoditi. Dani i tjedni pred nama pokazat će koliko se to pripremljeno ušlo u ovu nastavnu godinu, dodaje. S područja pedagoške struke još uvijek nema godišnjih izvedbenih programa koji su najavljeni. Ustvari došli su u posljednji trenutak, a nastavnici se za to pripremaju ipak nešto duže.
“Nismo ozbiljno shvatili problem deficita koji je nastao prošle nastavne godine. To je trebalo nadoknaditi s početkom ove. Iz Sindikata Preporod stalno na to upozoravamo. Svi koji rade u školama znaju da kada se nešto propusti napraviti i što dulje odlažeš, teže ti je to nadoknaditi. Prošla godina je nadoknadiva, ali to treba sustavno napraviti”, istaknuo je Stipić.
Propustili smo napraviti analizu stvarnih rezultata prošle školske godine. Potom smo propustili da kurikule prilagodimo tome, kazao je. Dodaje da je puno toga prepušteno učiteljima i nastavnicima. Nije to loše, ali im morate dati prostor, a to možete samo tako da rasteretite dio gradiva koji je inače predviđen, kako biste oslobodili prostor za ono s čim treba krenuti ove školske godine, tvrdi Stipić.
Karin potom odgovara da je data uputa o tome da u rujnu treba vidjeti koliko je svega propušteno u prošloj školskoj godini. Treba nadoknaditi ono što je propušteno, smatra i dodaje da nije propušteno samo ono što se tiče sadržaja, već da su djeca nedostatkom škole više izgubila u socijalnom, psihološkom i emocionalnom dijelu. Gradivo će se sigurno nadoknađivati.
Ivana Pavić Šimetin, v.d. zamjenice ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tvrdi da je cijela situacija u vezi s koronavirusom takva da nije primjerena onome što smo naučili i kako bismo željeli živjeti. Mnogih stvari smo se morali odreći i morat ćemo ih se odricati u budućnosti. Sigurno je da je to za djecu još teže nego za odrasle, kazala je.
“Što više i duže djecu zadržimo u učionicama, to je bolje za njih, a i za njihovu budućnost. Cilj najvažnije mjere, odvajanja razreda od drugog razreda, je da se djeca u školi susreću sa što manjim brojem učenika pa su tako, samo ti učenici potencijalni rizik za zarazu”, kazala je Pavić Šimetin.
Stipić i Karin o vrednovanju rada nastavnika i radu iznad norme
Odgovarajući na pitanje ima li dovoljno nastavnika i učitelja za eventualnu zamjenu, ako se dogodi situacija da je netko od njih pozitivan na koronavirus, a potom ih još određeni broj mora u samoizolaciju, Stipić je kazao da B i C model nastave iziskuju mnoga rješenja koja nisu jednostavna te da i koštaju.
“Sindikat stalno upozorava da nastava po B i C modelu ne može koštati jednako kao po A modelu. Javlja se potreba za dopunskim nastavnicima. Nije napravljen registar onih koji će “uskakati” u takvim situacijama. Ne znamo ni kako će se vrednovati rad nastavnika koji će npr. prijepodne raditi u školi, a poslijepodne s drugom polovicom razreda i slično. Ne može jedan čovjek raditi dva posla, a primati jednu plaću, a pritom se i izlagati riziku”, kazao je.
Karin odgovara da nikakvi kolektivni ugovori niti zakoni nisu suspendirani i da će svi koji budu radili iznad norme, tako biti i plaćeni.
Iskustva školskih ravnatelja prvog dana nastavne godine
Sandra Balde, ravnateljica Tehničke škole iz Pule, rekla je da u toj školi ima 460 učenika, 57 djelatnika, 20 razrednih odjela i pet različitih programa. Među izazovima s kojima se suočavala ta škola jesu i prostorni problemi jer ta škola obavlja djelatnost na tri lokacije. Drugi je izazov prijevoz učenika, a treći organizacija nastave u grupama. S obzirom na sve to predložili su nastavu u jednoj smjeni tako da prvi i treći razredi idu ovaj tjedan u školu, a drugi i četvrti razredi imaju on-line nastavu. Sljedeći tjedan je obrnuta situacija, kazala je Balde.
Zrinka Capor, ravnateljica Osnovne škole Marina Držića iz Dubrovnika, rekla je da se škola pripremala za A-model, a onda se dogodilo da im je kućni majstor pozitivan na koronavirus.
– Budući da je on bio s mnogo nastavnika u kontaktu, odlučili smo krenuti u on-line nastavu, kazala je i dodala da nitko u školi nije sretan zbog takve situacije te se nada da će se za dva tjedna svi vratiti u školske klupe.
Nekoliko škola u Zagrebu je iseljeno nakon oštećenja zbog potresa u ožujku. Jurica Šperanda, ravnatelj Osnovne škole dr. Ivan Merz iz Zagreba, rekao je da je nastava učenicima te škole organizirana u tri druge, po A-modelu. Kaže da postoje stanovite nedoumice, ali da očekuje od ministarstva i sindikata da se predstojeći izazovi riješe.
Hrvoje Brod, ravnatelj Osnovne škole Grigor Vitez iz Osijeka, pojasnio je kako je nastava organizirana u toj školi s 300 učenika i 16 razreda. Kaže da su pripreme počele još 17. kolovoza, da se epidemiološke mjere primjenjuju i da je nastava organizirana u dvije smjene za razliku od prijašnjeg jednosmjenskog rada. Smatra da osiguravanje distance među djecom neće biti lak posao.
Škola bez učenika nije škola, izjavila je Bosiljka Vinković, ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole iz Čakovca. U Međimurskoj županiji su danas svi krenuli u škole. Svi brinuo o nama – župan, stožer, pročelnica, roditelji. Voljela bih da pričamo o tome da će škola biti ono što ona i jeste – radost, kazala je Vinković. Potvrdila je da su u školi učinili sve da djeca i zaposlenici budu sigurni.
Ankica Kovač, ravnateljica V. gimnazije Vladimir Nazor iz Splita, izjavila je da ta škola ima organiziranu nastavu po A-modelu.
“Svi učenici imaju zaštitne maske. Neki su se danas malo “švercali”. Zato su tu odrasli da ponavljaju koliko je važno nositi maske u školi. Vjerujem da kako vrijeme bude odmicalo, učenici će sve više poštivati ta pravila”, rekla je Kovač. Smatra da je dva tjedna ponavljanja u školama premalo te se nada da će ministarstvo znanosti i obrazovanja tolerirati školama ipak nešto više vremena za to.
Pavić Šimetin: Rjeđe će dijete zaraziti odraslu osobu, nego obrnuto
Na pitanje koliko bi se mogla širiti zaraza među djecom Pavić Šimetin je kazala da iskustva drugih država pokazuju da su djeca rjeđe među zaraženom populacijom, za razliku od odraslih osoba. Navodi da će rjeđe bolest s djeteta prijeći na odraslu osobu, nego obrnuto.
“Nije ista situacija kao kod gripe, da su djeca širitelji tog virusa. To je velika sreća i olakšanje za sve djelatnike u školama”, kazala je Pavić Šimetin i naglasila da do sada nije bilo slučajeva u vrtićima ili školama da je zaraženo dijete zarazilo neko drugo ili neku odraslu osobu.
U slučaju da se i pojavi osoba u školi koja je pozitivna na koronavirus, napominje Pavić Šimetin, onda treba zadržati takvu situaciju u tom razredu. Škole ne treba zatvarati. Dodaje da roditelji mogu pomoći tako da djeci izmjere temperaturu prije polaska u školu te da ga ne šalju, ako ima simptome. Stalno ćemo se morati podsjećati “novom normalnom”, a to je distanca i pojačana higijena, dodala je.
Stipić je na kraju emisije naglasio da je entuzijazam učitelja i nastavnika neupitan te da su oni uvijek od sebe davali ono najviše i najbolje, kada je bilo najteže, a Karin da su ovo zahtjevna vremena te da zbog djece svi trebaju dati više, svatko na svom radnom mjestu.
