Politički analitičar Tomislav Stipić danas je putem svog facebook profila komentirao mogućnost uvođenja zabrane rada nedjeljom, a pritom je kritizirao sve svjetonazorske Vladine odluke.
Disfunkcionalna društvena pojava?
Stipić se, za početak, osvrnuo na izjave ministra Ćorića u kojima je on izjavio da je rad nedjeljom “disfunkcionalna društvena pojava“ i da se s time slaže više od polovice ispitanih u Vladinoj anketi. Nadalje, ministar Ćorić naglasio je kako po anketi „dvije trećine izabire posao s neradnom nedjeljom i po cijenu nešto niže plaće“
On to vidi ovako: ” Bingo! Dakle, ljudi sami biraju hoće li raditi nedjeljom i imati višu plaću ili neće raditi i po cijenu niže plaće. Zašto bi to za njih određivala država? I zašto bi oni koji žele raditi nedjeljom i imati veća primanja trebali izgubiti pravo na veću zaradu, a time i pravo na egzistenciju?
I zašto bi država određivala čovjeku koji bi to dan trebao koristiti za odmor ako zakon već propisuje da je jedan dan tjedno rezerviran za odmor? Po meni, ova dva parametra su čista diskriminacija i na Ustavnom sudu morali bi dobro razmisliti o ovome kada dođe zahtjev za ocjenjivanje ustavnosti.”
Čovjek je rob rada?
Ministar je izjavio i sljedeće: „pod egidom liberalnog (se) “često promovira svašta” ustvrdivši da smo, uz potrebu i pravo na rad, svjedoci činjenice da čovjek postaje rob rada.
Stipić se tu kritički osvrnuo na Državni inspektorat ustvrdivši da ministar Ćorić zasigurno nije rob rada: “Ministar Ćorić sigurno nije postao rob rada, zaključak zašto je tome tako nameće se sam po sebi. Robovi smo svi mi, žrtve nefunkcionalne države koja zadire u svaku poru našeg osobnog života propisujući nam što bismo, kada i kako trebali raditi.”
“Što radi Državni inspektorat? Zašto država ne postane funkcionalna u tom segmentu, pa nepoštenog poslodavca koji izrabljuje radnike i ne plaća rad nedjeljom ne kazni? Zašto moraju ispaštati i oni koji svoje radnike plaćaju i poštuju zakonske propise?”
“Ne pokazuje li se tu kako je država nesposobna zaštititi svoje građane, a ima za to resurse, pa po kratkom postupku udara na rad? A što na ove paušalne izjave kako se pod egidom liberalnog promovira svašta kažu liberalni partneri u Vladi koji se vrlo često vole pozivati na svoj liberalizam? Hoće li oni stati u obranu prava na rad ili će nastaviti činiti kompromise i biti politički pragmatici održavajući tako vlast samo da bi bili na vlasti?”
“Tomislav Ćorić parafrazirao je i sv. Franju Asiškog kako treba početi s onim što je nužno, učiniti moguće, a zatim će se moći učiniti i ono što je nemoguće . Kako ljupko. Ministar Ćorić govori iz prve ruke.”
“On nam je svima obećavao kako će dolaskom plutajućeg LNG-a plin za građane pojeftiniti, a dogodilo se nemoguće – plin nije pojeftinio, u travnju je poskupio, a prema najavama Europske komisije do 2026. mogao bi poskupiti 25%.”
Licemjerna Petir
Stipić se, zatim, osvrnuo za izjavu Marijane Petir koja kaže da je zadovoljna što se našao kompromis za 16 neradnih nedjelja, iako bi ona voljela da ih je 12. Stipić se kritički osvrnuo i na nju kazavši da to samo po sebi nema smisla:
“Zašto 16 ili 12, ne znamo. Ali ako nešto vjerodostojno zastupamo, zašto ne bismo zabranili sve nedjelje? Znači, 38 nedjelja živjet ćemo po kršćanskim vrijednostima, a 16 ne moramo? Kako to da tih 16 ili 12 nedjelja „po znanstvenim istraživanjima“ koje spominje Petir neće uzrokovati „emocionalnu iscrpljenost i stalan stres“? Da stvar bude licemjernija, Marijana Petir „pozitivnim smatra minimalne iznimke kojima se poljoprivrednicima omogućava prodaja na tržnici i sajmovima nedjeljom.”
“Aha, dakle, njezino biračko tijelo smije raditi nedjeljom. Zašto pobogu? Pa nije li njezino biračko tijelo onaj bogobojazni dio hrvatskog naroda koji nedjeljom slavi Boga, a ne ide crnčiti po placevima i sajmovima? Ne znam, meni je ovo za ozbiljnu ispovijed.”
Manipulacija Crkve
Analitičar se još osvrnuo i na rektora HKS-a Željka Tanjića koji kaže da je “da je koncept rada nedjeljom neizravno utjecao i na klimatske promjene jer je individualizam baziran na želji za posjedovanjem doveo u konačnici do iscrpljivanja resursa”. Stipić mu odgovara kako je upravo Crkva majstor manipulacije.
“Crkva je majstor u prilagođavanju retorike kada to njoj odgovara. Zajahaše svi na klimatske promjene pa je Crkva ocijenila kako je tome doprinijela radna nedjelja. Jer samo se nedjeljom kupuju motorna ulja, plastika, plastične žličice i slamke, a nedjeljama na farmama goveda više kenjaju.”
Švicarska već dugo gradi ekonomsku ravnotežu
Zadnji kojeg je Stipić kritizirao bio je Krešimir Sever koji kaže kako u bogatoj Švicarskoj trgovine ne rade nedjeljom. Stipić mu odgovara da je u svojoj izjavi zaboravio na mnoge druge, bitne faktore:
“Pri tom je zaboravio da je Švicarska neutralna već stotinama godina, da je stoljećima izgrađivala bankarski sustav na kojemu počiva cijeli sustav, da je jedna od najfunkcionalnijih demokracija i da joj to osigurava blagostanje i prosperitet pa joj zabrana rada nedjeljom ne može narušiti ekonomsku ravnotežu.”
“Ali ako ćemo se pozivati na Švicarsku, tamo sindikat poziva da se radi duže prije odlaska u mirovinu. Hoćemo i to prekopirati iz Švicarske?”
Stipićev zaključak
Za kraj Stipić je svoj status samo zaključio mišlju kako se država mora okrenuti funkcionalnosti te izbaciti sve svjetonazorske poteze: “Država mora biti jeftinija, okretnija i izaći iz društveno-svjetonazorsko-radnog života pojedinca. Mora postaviti jasne kriterije kojih se svi moraju držati, a tko ih se ne drži, kažnjavati ga.”
“Zabrana rada nedjeljom populistički je potez kojim HDZ traži naklonost Crkve, a neće donijeti dodatnu zaštitu radniku. Naprotiv, mnogi će zbog ovog poteza ostati bez posla. Crkva misli da će ljudi nakon zabrane rada nedjeljom pohrliti u crkve.”
“Neće. Iz jednostavnog razloga: povjerenje u Crkvu opada, sve je manje crkvenih vjenčanja, sve manje djece ide na vjeronauk. Prisilom ljudi i tržišta dobiva se samo kontraefekt.”
