Južnoameričkom državom Peruom zadnjih dana hara novi soj koronavirusa. Iako naša, ali ni svjetska javnost nije dobila dovoljno vremena za oporavak od delta soja koronavirusa, sada se pojavio i novi lambda soj.
Što je lambda soj?
Soj lambda, odnosno C.37, pojavio se u Peruu još u kolovozu prošle godine i smatra se lanim razlogom zašto ova južnoamerička zemlja ima najveću smrtnost od koronavirusa na svijetu.
Svi smo proteklih godinu dana naučili kako se virus brzo širi na globalnoj razini, a nedavno je dospio i u Europu, točnije Veliku Britaniju gdje je zabilježeno desetak slučajeva te je njihova vlada odredila lambdu kao “varijantu pod istragom” nakon pojave zaraze tim sojem, a svim južnoamerikancima on je dobro poznat jer je tamo već godinu dana.
Tamo je, naime, lambda prisutna u 81 posto novih zaraza, a gotovo 10 posto zaraženih koronavirusom na kraju umre. Na 100.000 stanovnika, umre ih 600 što je nezabilježeno u ovoj pandemiji.
Reakcije
Svoje upozorenje dali su čileanski znanstvenici, gdje se smatra da je trećina zaraženih lambdom, su upozorili da je moguće da ovaj soj bolje izbjegava cjepivo od ostalih. U radu su upozorili da je smrtnost vjerojatno zato velika, iako u Čileu provode velik program cijepljenja:
“Uzimajući u obzir koliko brzo se ova varijanta širi u Peruu, Ekvadoru, Čileu i Argentini, smatramo da lambda ima potencijal da postane zabrinjavajući soj.”
Naravno, na ovu opasnost reagirala je i Svjetska zdravstvena organizacija koja kaže: “Lambda nosi velik broj mutacija koji vode do moguće povećane prenosivosti ili mogućoj povećanoj otpornosti na antitijela.”
Razlog za brigu
Definitivno je problematična činjenica da nam ne prijeti opasnost samo od ove dvije inačice. Na listi WHO-a sad su četiri varijante koje zabrinjavaju – alfa, beta, gama i delta – te još sedam njih koje treba pratiti: epsilon, zeta, eta, theta, lota, kapa i lambda.
Budući da je slična delti, a mRNA cjepiva i od te varijante u 90 posto slučajeva štite od teških simptoma i hospitalizacije, znanstvenici se nadaju da je jednako s lambdom, no nije isključena mogućnost pojave otpornije inačice virusa za koju niti cjepiva nebi bila dovoljna.
Nije sve tako sivo
Prof.dr.sc. Kristian Vlahoviček smiruje loptu, kazavši da se još generalno malo zna o ovoj varijanti, no WHO ju je iz kategorije ‘variant of concern’ prebacio u ‘variant of interest’, što je ‘lakša kategorija’.
“Po svemu sudeći, pokazalo se da se ipak ne širi brzo poput varijante delta”, kazao je Vlahoviček, upozoravajući da ćemo sami, dok god se ne cijepimo u dovoljnom broju, neprestano proizvoditi nove varijante virusa.
