Lidija Srnec s Odjela za praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju pri Državnom hidrometeorološkom zavodu komentirala najnovije izvješće UN-ovih znanstvenika.
Ovo više nisu klimatske promjene, ovo je klimatski kaos. Svijet je blizu scenarija bez povratka, a za to je kriv isključivo – čovjek. Dio je to pesimističnog upozorenja UN-ova Odbora za klimu.
Nikad detaljnije izvješće temelji se na više od 14 tisuća znanstvenih studija, a opisano je doslovno kao crveno upozorenje za čovječanstvo.
Srnec ističe da su rezultati izvješća očekivani.
“Očekivano su dramatični, da, ne očekuje nas baš lijepi scenarij, ako nešto ne promijenimo. Ono što je istaknuto je da je definitivno čovjek kriv za ono što se dešava i što će uslijediti. Dakle – možemo djelovati”, rekla je Lidija Srnec za RTL Danas.
“Jedna od činjenica je i da se Europa brže zagrijava od drugih dijelova svijeta, dakle to je nešto što je mene osobno iznenadilo”, rekla je.
Zanimljivo je što postoji pet scenarija, ali u svima njima idemo prema zatopljenju od 1,5 stupnjeva i to već do kraja stoljeća, možda i puno prije.
“Da bismo znali što nas očekuje u budućnosti, jedini način je koristiti klimatske modele, koji jednadžbama opisuju stanje u atmosferi. Oni se konstantno poboljšavaju jer to nisu savršeni alati, ali su jedino čime možemo predvidjeti”, kazala je Srnec.
“Ulaz u model mora biti procjena kako će se mijenjati emisije i koncentracija stakleničkih plinova. Ovisno o tome onda se rade scenariji klimatskih promjena. Ako smanjimo emisije i koncentracije stakleničkih plinova, imat ćemo taj niži scenarij, a ako ništa ne promijenimo ili ih čak povećamo imat ćemo tzv. pesimistični scenarij.
Upravo je to, od najoptimističnijeg do najpesimističnijeg, tih pet scenarija, što nas očekuje. Posljedično s time se mijenja i temperatura koja, treba reći, neovisno o primjeni scenarija, uvijek pokazuje do kraja stoljeća trend zatopljenja”, pojasnila je.
Temperatura nije jedini parametar
Tvrdi i kako sama temperatura nije jedini parametar u atmosferi.
“To je vrlo složen sustav, utječe i na oborine, hidrološki sustav, sve je to zajedno jako pvoezano i onda to globalno zatopljenje o čemu govorimo utječe na sve ostalo”, rekla je.
Ističe kako će ekstremni uvjeti kojima svjedočimo ovo ljeto poput poplave i požara postati sve učestaliji.
“I dosadašnja IPCC-eva izvješća su govorila da je za očekivati češće i dugotrajnije ekstremne pojave. Aktualan primjer su toplinski valovi koji utječu na zdravlje ljudi, turizam, osjet ugode… Može se očekivati da će oni u budućnosti biti još češći i intenzivniji i dugotrajniji”, rekla je.
Bilo dobro da političari izađu iz zone komfora
Komentirala je i reakciju politike.
“Radi se o klimatskoj krizi. Ono što je nedavno usvojeno na nivou Europe je strategija niskougljičnog razvoja, odnosno nulte neto emisije koja bi se trebala doseći negdje 2050. godine. Ako to uspijemo napraviti, onda smo na dobrom putu prema blažem scenariju.
Međutim, možda bi bilo dobro da sve vlade izađu iz zone komfora i da prestanu razmišljati politički te da počnu primijenjivati ono što im znanstvenici govore, dakle da utječu na neke strategije i primjenjuju akcijske planove”, poručila je.
Bez bombastičnih naslova
Smatra kako se javnost može zadržati zainteresiranom za ove teme češćim upitima prema struci i možda manjim alarmiranjem.
“Kad neki klimatolog objasni što se dešava, onda je to možda llijepo objašnjeno i pokušavamo uvijek na laički način objasniti da ljudi shvate, no onaj katastrofični naslov na početku ljude bombardira i onda su neki automatski protiv toga, misle da to nije istinito, dok drugi to možda doživljavaju preopasnim. Treba na jedan adekvatan način predstaviti to javnosti, kontinuirano, jer svi mi vidimo što se događa oko nas i da to nije baš najbolje”, zaključuje Srnec.
