Zastupnik Domovinskog pokreta Daniel Spajić govorio je u Saboru o zdravstvenom sustavu.
“Od samog osnivanja Domovinski pokret upozorava kako je naš zdravstveni sustav onkološki bolesnik – ne zbog tisuća vrijednih ljudi i vrhunskih stručnjaka koji u njemu rade već zbog načina kako se njime upravlja, pogotovo u području upravljanja prihodima i rashodima. Dapače, ti vrijedni ljudi su među većim gubitnicima takvog načina upravljanja jer posao obavljaju za značajno manju plaću od svojih kolega iz ostatka EU”, tvrdi.
Dodaje da je to sustav apsurda iz niza razloga. Prvo, sustav se većinski, u udjelu od čak 80 posto, financira od strane poslodavaca koji na bruto plaću dodatno izdvajaju 16,5 posto za premiju osnovnog zdravstvenog osiguranja.
“Ovako se prikupi oko 23 milijardi kuna što je za poslodavce ogroman teret i jedan od razloga slabe konkurentnosti Hrvatske kod privlačenja stranih ulaganja, a opet s druge strane je premalo da se održi kakva-takva financijska stabilnost sustava. Stoga se iz proračuna dodatno izdvajaju značajna sredstva, 2.6 milijardi kuna u 2020. i 2.7 milijardi kuna u 2021., čime se dosegne iznos od 6,9 posto BDP-a ukupnih ulaganja u zdravstvo po čemu je Hrvatska četvrta među zemljama srednje i istočne Europe”, rekao je.
Uz ostale prihode HZZO koji se kreću oko 2.1 milijardi kuna, ukupno raspoloživa sredstva za zdravstvo su oko 28 milijardi kuna godišnje, kako navodi.
‘Neodrživi zdravstveni sustav je tempirana bomba ne samo za financijski sustav već i za sve njegove dionike’
“Međutim, ni to nije dovoljno za ovakvo upravljanje sustavom – dugovi se ne samo gomilaju već i povećavaju iz godine u godinu. Neodrživi hrvatski zdravstveni sustav je tempirana bomba ne samo za financijski sustav već i za sve njegove dionike, ponajprije liječničko osoblje i pacijente jer je izvjesno da će se zbog demografskih promjena i povećanja troškova lijekova problemi dodatno gomilati”, poručuje.
Iz dugogodišnjeg ignoriranja ovoga problema Vlada se, navodi, nedavno probudila s nekoliko neodgovornih izjava.
“Prvo je ministar zdravstva najavio kako je povećanje premije osiguranja za poslodavce i sudjelovanja pacijenata neminovno, a onda je Premijer dodatno začinio sramotnom izjavom kako je zamolio Beroša i Marića da ‘malo Zagrebu’ po troškovima zdravstva jer među tim silnim milijardama možda ima i nepotrebnih troškova?! Površna izjava neodgovornog premijera koji uporno ignorira ovaj i sve druge ključne probleme RH, a oni u međuvremenu samo rastu! Zdravstveni sustav je u ogromnim problemima i nikakvo malo grebanje nije dovoljno već temeljito restrukturiranje”, smatra.
Dodaje da je za to potrebno prvo ovladati troškovima sustava koji se sada, bez adekvatnog upravljanja, nekontrolirano događaju.
“Transparentnost postojećeg stanja i potrebne kontrole mogle su se odavno uvesti jer su sredstva iz EU fondova za digitalizaciju sustava raspoložive već dulje vrijeme. Ali eto, čekalo se da u kolovozu 2020. bivši Sanaderov ministar zdravstva otvori privatnu konzultantsku firmu i da on nadzire digitalizaciju sustava, kao da on to ne bi napravio prije 15 godina da je znao. Ministar jako dobro zna kako nasušno potrebna digitalizacija, koju će specificirati ljudi koji nemaju potrebna iskustva, zasigurno neće uspjeti, ali ne želi ili ne smije reagirati”, ističe.
Čudno je da, kako navodi, ne reagira niti Ministarstvo financija koje uredno novce poreznih obveznika prebacuje u zdravstvo krpajući rupe neodgovornog upravljanja.
“Sigurni smo da i za DORH tamo ima posla, a nadamo se da ga i odrađuju. Jedino čega se ministar zdravstva dosjetio je postojećim poslodavcima podići premije zdravstvenog osiguranja za svoje radnike, kako bi dodatno demotivirao poduzetnike i investitore da ulažu u RH. Isto tako, želio je podići sudjelovanje osiguranika u troškovima korištenja usluga. Prije nego što se osiguranike uvjeri da moraju izdvajati više, država mora odraditi svoj dio posla i urediti upravljanje zdravstvenim sustavom koji je preskup onima koji ga plaćaju, sve veći teret poreznim obveznicima, a sve manje učinkovit onima koji u njemu rade i koji se u njemu liječe”.
Umjesto ignoriranja sve većih problema, potrebna je hitna analiza postojećeg stanja i trendova te pokretanje nužnih reformi sustava, zaključuje. “Naravno, reforma zdravstva, koja će urediti troškove, samo je jedna od nužnih reformi – za povećanje prihoda treba nam više radnih mjesta”.
Naime, da nam je stupanj zaposlenosti radno sposobnog stanovništva na razini onoga u Sloveniji, znači oko 10 posto veći nego sada, prihodi zdravstva bili bi preko 3.5 milijardi kuna veći nego danas što bi uz bolju kontrolu troškova bilo sasvim dovoljno za uređenje sustava, dodaje.
“Tako smo blizu, a tako daleko od rješenja. Međutim, Vlada koja uporno i neodgovorno ignorira ovaj problem, zasigurno ga nikada neće niti riješiti!”, poručuje.
