Nešto revolucionarno u prvoj fazi ovoga postupka ne možemo očekivati, a najmanje u planu i provođenju bilo kakvih reformi hrvatske sudbene vlasti jer reforma hrvatskog pravosuđa niti počinje, niti završava izborom predsjednika Vrhovnog suda. Ono što je u konkretnom slučaju pozitivno jest činjenica da smo konačno dobili predsjednika Vrhovnog suda, a ostaje vidjeti koliko će tu snagu u stručnom, profesionalnom smislu gospodin Dobronić moći iskoristiti, rekao je bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić za emisiju Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.
Novoizabrani predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić položio je prisegu u Hrvatskome saboru. O tome koji će biti njegovi prvi potezi, kakve promjene će se dogoditi na Vrhovnom sudu te koliko Dobronić može utjecati na stanje i reforme u pravosuđu, govorili su bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt te saborski zastupnik HDZ-a i član Odbora za pravosuđe Damir Habijan.
Na pitanje kakav tim misli da će novoizabrani predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić imati, bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić odgovara da nije siguran kakav tim može imati, s obzirom na činjenicu da je predsjednik Vrhovnog suda ujedno čelna osoba sudbine vlasti.
“Gospodin Dobronić kao novoizabrani predsjednik Vrhovnog suda može poći samo od one kadrovske strukture koja već postoji u kadrovskom sudu, i od onih sudaca za koje drži da su osobe od njegovog povjerenja, i pokuša odrediti najbliže suradnike. Tu prije svega mislim na predstojeći godišnji raspored poslova koji mora utvrditi zamjenika, osobu koja će u slučaju spriječenosti gospodina Dobronića mijenjati aktualnog predsjednika Vrhovnog suda, zatim predsjednike odjela i slično”, naglašava bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić.
“Nešto revolucionarno u prvoj fazi ovoga postupka, nakon izbora i polaganje prisege i preuzimanje dužnosti predsjednika Vrhovnog suda, ne možemo očekivati, a najmanje u planu i provođenju bilo kakvih reformi hrvatske sudbene vlasti, jer reforma hrvatskog pravosuđa niti počinje niti završava izborom predsjednika Vrhovnog suda. Ono što je u konkretnom slučaju pozitivno, je činjenica da je ta trakavica iza nas, da smo konačno dobili predsjednika Vrhovnog suda poštujući koliko-toliko ustavom propisanu proceduru. Najvažnije je da je riječ o osobi koja ima apsolutno povjerenje predsjednika Replike, te je dobio parlamentarnu većinu. Ta parlamentarna većina od 120 glasova daje nekakvu moralnu snagu, a ostaje za vidjeti koliko će tu snagu u stručnom, profesionalnom smislu gospodin Dobronić moći iskoristiti”, dodaje Olujić.
“Predsjednik Vrhovnog suda je čelnik sudbene vlasti u zemlji, očekivanja od njega su velika, posebno u ovom trenutku kada je povjerenje u hrvatsko pravosuđe na iznimno niskim granama posebno kada je riječ o građanstvu percepcija građanstva je prilično loša bez obzira na sva silna ulaganja koja se u pravosuđu događaju i silne reforme koje su već napredne. U pravosuđu imamo jednu veliku diskrepanciju između onoga što se čini i onoga što je percepcija o pravosuđu”, ističe bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
“Kada pogledamo posljednja izvješća Europske komisije ona su loša za Hrvatsku i je nešto s čime će predsjednik suda biti suočen, prema tome očekujem da će s obzirom na ova velika očekivanja krenuti u ozbiljnu analizu, tu je i opća sjednica Vrhovnog suda koju se nadam da će konzultirati kada je riječ o nekim novim potezima koje bi u okviru svojih ovlasti mogao napraviti na razini cijelog pravosuđa i pomoći na reformi, a onda je tu i odnos s izvršnom vlasti, posebno s ministrom pravosuđa, a onda i s predsjednikom Vlade. Osobno bih voljela vidjeti neko jedinstvo zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti pa da se o nekim konkretnim strateškim pitanjima razvoja pravne države u Hrvatskoj sjednu sve tri grane vlasti i dogovore što to treba pravosuđu da bi ono bilo efikasno, moderno i snažno”, zaključuje.
Suradnja triju grana vlasti
Na pitanje mislili li da se u idućim mjesecima može očekivati suradnja između tri grane vlasti, saborski zastupnik HDZ-a i član Odbora za pravosuđe Damir Habijan kaže kako to ne bi uopće trebali biti upitno.
– Ministar Malenica upravo je govorio o toj sinergiji, o potrebi suradnje predsjednika Vrhovnog suda. Slažem se s gospodinom Olujićem, da je zapravo izvršna vlast, poglavito ministarstvo pravosuđa uprave to koje je zapravo krovni nositelj provođenja reformi unutar pravosudnog sustava. Predsjednik Vrhovnog suda i sam sud nisu ti koji mogu predlagati zakone, oni mogu inicirati određene zakonske prijedloge, međutim izvršna vlast je ta koja provodi reforme i zapravo se u tom smjeru već i ide, a i ako pogledate strategiju borbe protiv korupcije vidite da su već predviđene određene reforme i određeni zakonski prijedlozi koji idu u tom smjeru, rekao je Damir Habijan, saborski zastupnik HDZ-a i član Odbora za pravosuđe.
– Ono što mi je zapalo u oči je činjenica da je program gospodina Dobronića sadržavao neke bitne elemente koji bi eventualno mogli utjecati na ujednačavanje sudske prakse, a samim time i ostvarivanje Ustavom zajamčene pozicije Vrhovnog suda kao najvišeg suda u državi koji među inim osigurava i jedinstvenu primjenu zakona, istaknuo je bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić.
