Sindikat Mostarskog Aluminija apelira na hrvatsku vlast: Skrb za Hrvatima u BiH je ustavna obveza Republike Hrvatske

screenshot

Nezavisni sindikat zaposlenika (NSZ) Aluminija iz Mostara, tvrtke čiji su pogoni isključeni s napona u srpnju ove godine, pozvao je u četvrtak predstavnike vlasti u BiH, političke dužnosnike Hrvata u toj zemlji te vodeće dužnosnike Republike Hrvatske da poduzmu korake za spas ove kompanije jer bi propast imala dalekosežne posljedice.

“Ukazujemo na ustavnu obvezu predsjednika Republike Hrvatske da skrbi o Hrvatima u BiH, jer se sudbina Aluminija ne tiče se samo 300-tinjak preostalih zaposlenika, nego ona može odrediti čitavu budućnost regije Hercegovine i imati dalekosežne posljedice i na BiH i na Republiku Hrvatsku”, navodi se u pozivu sindikata Aluminija.

Sindikat navodi kako se u BiH ništa konkretno ne radi na ponovnom početku rada Aluminija puna četiri mjeseca nakon gašenja njegovih pogona.

Također tvrde kako je najveća odgovornost za stanje u Aluminiju na Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, te se poziva predstavnike Hrvatskog narodnog sabora BiH da pitanje Aluminija stave kao prioritet.

Nezavisni sindikat zaposlenika Aluminija zatražio je od svih relevatnih institucija u BiH, ali i  od ureda predsjednice RH i predsjednika Vlade RH, susret kako bi objasnili stanje i mogućnosti za obnovu proizvodnje.

Vlada Federacije BiH, koja je suvlasnik 44 posto udjela, iskazala je nedavno uvjetnu spremnost nastaviti pregovore o prodaji svoga udjela u posrnuloj mostarskoj kompaniji izraelsko-kineskoj grupaciji, na čiju je ponudu iznijela više prigovora. Izraelsko-kineska grupacija zatražila je jamčenje cijene električne energije te druge povlastice, što po stajalištu Vlade nije izvedivo.

M.T. Abraham Grupa iz Izraela, China Machinery Engineering Corporation (CMEC), te China Nonferrous Metal Industry’s Foreign Engineering & Construction Co., Ltd. (NFC) u ponudi su najavili i izgradnju termoelektrane ili plinske elektrane snage 300-350 megawata, što bi Aluminiju osiguralo stabilnu opskrbu električne energije. U međuvremenu očekuju da bi Federacija BiH osigurala konkurentnu cijenu električne energije kako bi Aluminij mogao normalno raditi.

Po izraelsko-kineskim procjenama, za pokretanje Aluminija trebalo bi izdvojiti 50 milijuna eura te bi trebale dvije godine kako bi se svih 256 ćelija za taljenje aluminija stavilo u pogon. Predviđeno je dodatno ulaganje od 160 milijuna eura kako bi se povećali proizvodni kapaciteti i poboljšali uvjeti u trenutačnim pogonima.

Mostarski Aluminij prestao je s radom 10. srpnja zbog visokih dugovanja, uglavnom za električnu energiju. Uz Vladu Federacije BiH, mali dioničari radnici imaju udjel od 44 posto, dok je Vlada RH suvlasnik 12 posto dionica Aluminija.

Komentari