Šimović: Najveće opterećenje danas su doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje; Grčić: Ovo je reforma za bogate, a ne za siromašne

Četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme donose snižavanje stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto. Tko će profitirati? 

Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija, rekao je kako je to peti korak jedne te iste reforme. Naglasio je kako se Vlada odrekla poreza na dobit i taj je prihod prebacila na jedinice lokalne samouprave.

Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, je na pitanje što će građani tim reformama osjetiti rekao kako su to stope poreza na dohodak s 36 na 30, s 24 na 20 posto.

“Loše je govoriti o dobitnicima i gubitnicima kada se govori o poreznoj reformi. Kroz dvije milijarde kuna koje će ostati u proračunu vidimo konkurentnije društvo i ekonomiju, rekao je i dodao kada investitor sagledava situaciju prati i ove stope, prije svega dohodak i dobit. Danas će nakon svega ovog stope biti konkurentnije”.

Ovo je reforma za bogate, a ne za siromašne rekao je Branko Grčić, iz SDP-a. Naglasio je kako bi se trebalo ići u smjeru povećanja neoporezivog dijela dohotka s 4 na 5 tisuća kuna.

“Takve bi promjene donijela najveći relativni rast onim ljudima koji imaju najmanje plaće, naglasio je i dodao kako ovo što Vlada predlaže je da najmanje plaće relativno i apsolutno rastu najmanje, a velike plaće rastu najviše”.

Rekao je kako se HDZ drži svog principa i smanjuje porezno opterećenje uglavnom na visoke plaće, a oni koji imaju najmanje plaće će i najmanje profitirati.

Čuraj je replicirao i rekao kako se mora imati u vidu pravednost koja nije samo socijalna zato što se ne može događati da u državi samo mali dio ljudi plaća porez.

Na pitanje kako ocjenjuje 5. krug ove reforme Hrvoje Šimović, profesor javnih financija i ekonomskih politika, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, rekao je kako treba biti fer i reći kako je trend smanjivanja poreza započeo s ministrom Lalovcem i on se nastavio. Naglasio je kako podržava trend smanjivanja poreza.

“Treba se demistificirati to da je porez na dohodak svemoguć, pogotovo u kontekstu plaća i rada zato što najveće opterećenje danas su doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje”, rekao je.

Na pitanje koliko smo porezno opterećeni u usporedbi s drugim državama EU, Luka Brkić, s Fakulteta političkih znanosti, rekao je kako je porezna presija u Hrvatskoj značajna.

“Porez u Hrvatskoj je previše oslonjen na porez na dodanu vrijednost i mi smo tu europski rekorderi, a to nije dobro. Porez na dodanu vrijednost je po svojoj definiciji je regresivni porez i prociklički”, naglasio je.

Kutleša je naglasio kako se treba  osvrnuti i na neoporezive primitke koji su značajni u RH koji ove godine iznose preko 4 milijarde kuna.

“Govorimo o neoporezivim primicima koji na mjesečnoj razini iznose bez i jedne kune poreza i doprinosa preko tisuću kuna poslodavcima da ih isplate, a to su božićnica, nagrada za rezultate rada, rekao je i dodao kako se time pomaže onima koji ne podliježu porezu”.

Kutleša je rekao kako je naplaćeno 96 posto poreza, a za zaostatak od 4 posto se provode ovršne mjere, piše HRT.

Komentari