Sever: Minimalna plaća ispod je razine dostojanstva, treba ju povećavati i jačati sustav nadzora i kontrole

N1

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever govorio je o cijenama koje u trgovinama rastu iz mjeseca u mjesec.

Vlada i guverner HNB-a kažu da su inflacija i rast cijena privremena pojava i da ne treba stvarati paniku.

“Lošije bi bilo da smo u deflaciji, ali se inflacija sada vrti oko dva postotna boda. Mnogo je neizvjesnosti za naredno razdoblje. Očekuje se snažno upumpavanje novca iz EU-a i tražit će se da se vidi gdje će se on potrošiti”, rekao je Krešeimir Sever u Newsroomu N1.

Napomenuo je kako imamo puno razloga za zabrinutost i neizvjesnost.


“Država subvencionira stambene kredite, a koliko ljudi uštede na subvencijama, rast cijena nekretnina dovede do toga da zapravo budu na nuli”, rekao je Sever.

I cijene u graditeljstvu su porasle, kao i u drugim srodnim sektorima, što će dovesti do poskupljenja cijena za kupce.

“Došlo je i do poskupljenja hrane. Od 2014. godine na ovamo nismo imali takav rast cijena kakav imamo sada. Cijeli je niz uzroka tome. Kina je trpjela snažan udar na uzgoj svinja zbog afričke svinjske kuge, no oni su to stabilizirali, ali su krenuli u povećanju potražnju za stočnom hranom i svi koji imaju to za prodaju gledaju kako na tome zaraditi. Došlo je do porasta cijena žitarica, uljarica… Ta je potražnja dovela do značajnog skoka cijena.

Mi smo ranije mogli naći suncokretovo ulje od 1.2 litre i za 10 kuna, a sada ona ide i do 15 kuna. Slično se događa i s voćem, povrćem…”, rekao je Sever.

Ekstremne vrućine spalile su dio prinosa žitarica, a poplave su također napravile problem, istaknuo je i dodao kako su i cijene mnogih vrsta voća i povrća su priličn porasle.

Upitao je i što s ljudima koji imaju primanja ispod praga dostojanstva, odnosno manje od 60 posto medijalne i 50 posto prosječne plaće.

“Koliko je građana koji imaju prihod ispod 60 posto medijalne plaće koja je 5666 kuna? Njih je, na milijun ipo zaposlenih, više od 700.000”, kazao je Sever i dodao da građani često imaju i neke rate kredita, pa im je raspoloživi dio prihoda još manji.

I kada je BDP stagnirao i kada je rastao, raspodjela između onih koji imaju i onih koji nemaju otišla je u još gorem pravcu, kazao je Sever.

“Imamo europski stup socijalnih prava, s kojeg možemo puno toga dobrog naučiti. Došlo smo i do toga da minimalna plaća ne bi smjela biti ispod praga dostojanstva, za koji je Europska konfederacija sindikata odredila da bi trebao iznositi oko 60 posto medijalne plaće i 50 posto prosječne plaće za svaku zemlju – svaka zemlja kod sebe određuje. To nigdje ne bi smjelo biti ispod 60 posto medijalne plaće za tu zemlju”, rekao je Sever.

Minimalna plaća i dalje ispod praga siromaštva

“No tih do 6000 kuna u netu i 750.000 ljudi na koje se to odnosi – vidimo da je minimalna plaća i dalje ispod praga siromaštva. Treba razumjeti radnika koji radi, zarađuje i siromašan je.

Minimalnu plaću treba povećavati, da nas dovede do razine dostojanstva, jer 3400 kuna neto nije na razini dostojanstva. Treba jačati sustav nadzora i kontrole. Treba razumijeti radnika kojem netko nudi minimalnu plaću i još nešto na crno. Jasno je da dio poslodavaca iskorištava nesreću tih ljudi i nudi prijavu na minimalac i isplatu dijela na ruke, na što ljudi pristaju u očaju”, rekao je Sever.

Kada su tražili povećanja neoporezivih naknada – Božićnice, regresa, radili su to zbog boljeg nagrađivanja radnika.

“Pitanje je i nagrađivanje radnika zbog uspješnog poslovanja poslodavca. Time se povećava neto primanje radnika, tako da i poslodavcu nešto ostane. No klopka za radnike takva je da građani moraju podmiriti troškove života, a ne stiže misliti na mirovinu. Ipak, skloniji sam tome da se više prijavljuje u plaću, te da se više uplaćuje u mirovinsko”, rekao je Sever.

Komentari